Sada je: 20 ruj 2019 20:36.





Započni novu temu Odgovori  [ 7 post(ov)a ] 
 Božićni narodni običaji 
Autor/ica Poruka
VIP član

Pridružen/a: 10 lip 2009 19:14
Postovi: 3589
Spol: žensko
Post Božićni narodni običaji
Božićni narodni običaji

"Božić je jedan od najraširenijih i najprihvaćenijih blagdana u našem narodu - kako kod djece tako i kod odraslih. Ne slavi se samo jedan (25.12), već se božićnim vremenom u užem smislu smatra i Stjepanje - "drugi dan Božića" (26.12) i Ivanje - "treći dan Božića" (27.12) uz neistovani Badnjak (24.12) čiji nas naziv vodi u daleku prošlost.

Božićno vrijeme u širem smislu proteže se od Sv. Barbare (4.12) do Nove godine, a u najširem obuhvaća period od Svih svetih (1.11) - zvanog u narodu "mali Božić) pa sve do Bogojavljenja (6.1) kojeg još zovu i "posljednji Božić". Ponekad se početkom pripreme za Božić smatra i sveta Katarina (25.11), uz sve atribute koje ta svetica nosi (Kristova zaručnica) asocirajući na svršetak svadbovanja za tu godinu (posljednji mogući rok za svadbe u godini). Uzrećicom "Sveta Kata- snijeg pred vrata" obilježava se svršetak jeseni i početak zime, a zime nema bez Božića.
Ipak, po običajima koji se javljaju i koji nose božićne simbole i znamenja, najodlučniji dani za početak božićevanja bili bi ipak vezani uz blagdan Svete Barbare, Svetog Nikole i Svete Lucije."

Dr. sc Manda Svirac


04 pro 2009 22:44
Profil Pošalji e-mail
VIP član

Pridružen/a: 10 lip 2009 19:14
Postovi: 3589
Spol: žensko
Post Re: Božićni narodni običaji
"Kako se u našim krajevima slavi, kako se proslavlja Isusovo rođenje posebice prema tradicijskim običajima? Nije na odmet ovom prigodom podsjetiti na vlastite korijene, ukazati na dio baštine koju i mi trebamo ostaviti mlađima.

Isus je u središtu obiteljskog okupljanja. Na Badnju večer, napose kod zajedničke večere okupljeni članovi obitelji stojeći oko stola na komeju su posna hrana i obredni simboli (zelena pšenica, kruh, upaljene svijeće...) najćešće mole Oče naš. To je također Isusova molitva koju je predao apostolima, oni biskupima i svim kršćanima.

-U Vrgorskoj i Imotskoj krajini bio je običaj da na Badnji dan stopajnica (domaćica) peče kolače, kojima će djecu darivati, a i kruhe na koje meće koje osobite znakove, npr. križe, pritisne kakvom okruglom izvrnutom čašom na pet mjesta u spodobi križa itd. da se zna da su za te dane određeni. Na Božić, kada se vrate s mise i kada se okupe: onda svi ukućani zajedno ručaju... Kada svrši ručak, zafale Bogu, pa starešina uzme zalogaj kruha i ugasi svijeću govoreći: U ime Otca, te ugasi prvu, i Sina, pa drugu, i Duha Svetoga. Amen, te ugasi treću. Taj zalogaj pojede ili drugom dade, jer da je to zdravo (Ujević, 1., Iz Imotske i Vrhgorske krajine u Dalmaciji, u: Zbornik za narodni život i običaje, Zagreb 1896)."

Dr. sc. Manda Svirac


05 pro 2009 01:40
Profil Pošalji e-mail
VIP član

Pridružen/a: 10 lip 2009 19:14
Postovi: 3589
Spol: žensko
Post Re: Božićni narodni običaji
"U Hlebinama u Podravini na Badnjak navečer oprema se stol: Najprije uzme gazda šaku žita, te ga pospe unakrst po stolu, a u sredini stavi srebrni novac. Onda stavlja na to slamu, te pokrije sve to stoljnjakom. Sada postavi na jedan
ugao kruh, koji će se jesti na novu godinu, pa to sve pokrije sa još dva stolnjaka. Na Božić, rano ujutro nosi jedan muškarac dar vodi. Uzme jedan kolač, zatim jabuku i soli, pa rako baci u vodu (zdenac) govoreći: Ladna voda, ja ti dajem dara, a ti meni srećicu i zdravlja (Međimurac M., Božićni običaji, Hlebine u Hrvatskoj, u Zbornik za narodni život i običaje 1, Zagreb 1896.).
U starinskom božićnom jelovniku prvo mjesto zauzimao je posebni pšenični kruh poznat
pod različitim nazivima: badnjača, božićnik, bižićnjak, božićnica, cipov, česnica, kićenjak, kolač, kovrtanj, križara, krsnica, letnica, letanjača, ljetnača, mali kruh, pinsa, pletenica, pogača, žitnica, kuglof... Kruh na kojem će stajati pšenica sa tri svijeće, trojica, malo se bolje našara: krsnicu (Stup/Sarajveo) nakite pticama
koje imaju kljun i oči od kukolja. Česnica se kiti na Badnje jutro.
U Barama (Sarajevo) u česnicama se zaparaju crte jedna do druge; jedna je crta šenica, druga je raž, treća cta je ječam, četvrta kukuruz, peta gra(h), šeta pro(h)a. Kad
se ispeče, koja crta najbolje pukne, znak je da će... dobro roditi..."

Dr. sc. Manda Svirac


06 pro 2009 00:37
Profil Pošalji e-mail
VIP član

Pridružen/a: 10 lip 2009 19:14
Postovi: 3589
Spol: žensko
Post Re: Božićni narodni običaji
"Kolač je dar od dječaka koji dođe na Badnje jutro čestitati (okol. Travnika, oko ušća r. Bosne u Savu, u Odžaku): Maja (domaćica: od maja tur. kvasac, ferment, tj. domaćica jer se brine o kruhu za koji je karakterističan kvasac.) daruje ga kolačem od pšenična mliva, a pogaču dobiju drvari - sastane ih se do 40, 50 ... iščekuje se u skupno slave Badnjicu.

Kovrtanj je šuplji kolač (ili mali kolač) koji domaćica natakne na ruku mladiću koji je na Badnje jutro unio badnjak i čestitao: "Faljen vam bio Isus i Marija! - Uvik vam bio faljen i Marija! - On: Čestita vam Badnjica! - Svi: Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i dosada! - On: Badnjak na kuću, kolač na ruku!
U Barama kod Sarajeva domaćin nazdravlja prije večere, predvodi molitvu, te svi piju rakiju.. Onda sviće utrni i ukloni kraju sa (h)ljebom. Kad trni domaćin vinom, govori: Ja tebe vinom i dominom (darom), a ti mene srićom i blagoslovom Božjim!
Onda se isstom večeralo. Najprvo dođi popara... onda posna pita od oraha (gibanica) ili od jabuka. Onda bi večerali i zafalili Bogu na daru i na milosti izmolivši Tri Očenaša, Zdravomarije, Slava Ocu. Podaj, Bože, svemogući, i onome ko nema, nek i on živi i blaguje i uvik Tebi slavu i falu uzdaje! Zatim se vesele na slami i zapjevaju:
U Božića tri nožića, moj Bože moj, Drugi križa bijeli ljebac, moj Bože moj, treći križa zaoblicu, moj Bože moj!
Tice su kolači koji se daruju djeci kad čestitaju Božić babi, djedu i ostaloj čeljadi. Daju se i rodbinskoj djeci kad dođu čestitati. (Marković, T. Božićni običaji Hrvata u BiH, u: Etnografska istraživaljnja i građa, Poseban otisak iz II. knjige, Zagreb, 1940.)"

Dr. sc. Manda Svirac


12 pro 2009 04:02
Profil Pošalji e-mail
VIP član

Pridružen/a: 10 lip 2009 19:14
Postovi: 3589
Spol: žensko
Post Re: Božićni narodni običaji
"Kruh i dodaci:
Kruh i voda - hrana i piće za post na Badnji dan;
kruh i kava - za post na Badnji dan ujutro se umoči svježi kruščić u crnu kavu; stuče se bijeli luk, pozejtini se (poulji) i umače s kruhom (Fojnica i okol.);
Kruh i vino - Poslije večere izreže se iz božićnog kruha komadić te se zamoči u vino i njim se gase svijeće.
Kruh i rakija - Umoči se zalogaj kruha u rakiju i krste se svijeće: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
-Kruh i zelena pšenica - Posuda sa zelenom pšenicom u kojoj je svijeća ili tri svijeće - trojstvo - stvalja se na kruh te na stol. Neki običaji zahtijevaju da se na stol stavi najprije malo slame, a zatim svi hljebovi, a na vrh litnjak na koji se stavlja posuda sa zelenom pšenicom i svijećama (...) moli se. Po svršetku molitve, svijeće s e ugase, heljbovi skinu i posatavlja se večera.
Simboli na ukrasnim hljebovima napravljeni od tijesta - klas žita, bačva, bič, sunce, mjesec i zvijezde, orač, kvočka s pilićima, golubići, ružice - označavali su poljodjelsko-stočarsku tradiciju hrvatskih krajeva upotpunjenu svemirskim ugođajem. Međutim, preko kruha moguće je pročitati povezanost s Isusom, euharistijski Isusom kao kruhom života, ali također s Isusom koji se rodio u Betlehemu, što na hebrejskom znači kuća kruha."

O Betleme, grade slavni od Boga,
najveći ti si od grada svakoga,
Jer iz tebe nam iazđe vojvoda, Isus
dragi Davidova poroda.

Radujmo se i mi dakle svi danas, jer
se rodi Isus slatki iza nas.
Hajdmo, braćo, k slavnom gradu
Betlemu, poklonit se Spasitelju našemu!

Dr. sc. Manda Svirac


12 pro 2009 23:55
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 17:27
Postovi: 600
Spol: žensko
Post Re: Božićni narodni običaji
slika
Najdraži božićni dar
Veritas, 5/10/2009
Autor: Katica Kiš
***

Veritasov natječaj 2001. – Izabrana priča

***

Nježno, tiho, poput sniježnih pahuljica koje su već cijeli dan u rojevima lepršale na smrznutu zemlju, spuštala se noć na malo slavonsko selo.

Kroz prozorska okna seljačkih kuća probijalo je žuto svjetlo petrolejki, dok je marljiva čeljad užurbano završavala dnevne poslove, pripremajući se za svetu Badnju večer. Moja majka već je od ranog jutra marljivo radila po kući, pripremajući posebna jela za božićne blagdane. Starija sestra čistila je snijegom zametene staze, dok je moj otac u naramku unosio drva u veliku sobu. Znala sam da će se danas zapaliti vatra u velikoj tučanoj peći i da će nas grijati na sve božićne dane. Uživala sam u toplini i svjetlu te vatre. Kroz malu rešetku na donjim vratima izbijala bi žućkasta svjetlost koja je trepereći igrala po okrečenim zidovima, dajući cijeloj prostoriji neku posebnu čarobnu privlačnost. Otac je brižno naložio vatru osušenim iverjem i vatra se brzo rasplamsala grijući hladne zidove i otapajući posljednje tragove ledenog cvijeća na prozorskim oknima.
Zadnji praporci saonica koje su nečujno klizile sniježnom cestom, gubili su se na drugom kraju sela. Tišina u iščekivnju nečeg radosnog lebdjela je u svježem noćnom zraku i osjećala se u svim kutovima.

Sestra je unijela božićnu jelku u sobu koja nikad nije nedostajala za Božić. Iako tada nisam shvaćala njeno značenje, divila sam se umijeću svoje sestre koja je kitila jelku svakojakim kolačićima, pozlaćenim orasima i posebnim bombonima u šarenom staniolnom papiru. Majka je postavljala stol za večeru. U sredini stola nalazio se okrugli tanjurić s isklijalom pšenicom iz čije je sredine virila upaljena božićna svijeća. Majka je pozvala sestru i mene k stolu, a zatim je nastala tišina. Vrata su se otvorila, ušao je moj otac, gologlav, noseći na leđima krošnje mirisne slame i pozdravio nas:

„Hvaljen Isus i Marija, čestitam vam Božić, Isusovo porođenje!“

„Hvala Bogu i tebi također“, odvratila je majka. Pogledala sam u lice mojega oca i zapazila u tren nekakvu čudnu svjetlost i duboku radost koje su preobrazile njegovo lice. Željela sam tada odgonetnuti i osjetiti što je to moglo tako vidljivo utjecati na njega da se ta neshvatljiva svjetlost i duboka radost tako jasno odražavala na njegovom licu.

Danas znam da je moj otac bio veliki vjernik, da je ljubio Boga iznad svega, vjerujući živo u spasonosnu moć Isusa Krista, ozbiljno shvaćajući poruku Evanjđelja, poruku radosti, ljubavi i mira. Samo ta duboka vjera i ljubav mogla je ozariti njegovo lice one davne, svete Badnje večeri.

Slamu smo tada zajednički prostrli po podu, sjeli za stol, a otac je započeo molitvu zahvalnicu koja je te Badnje večeri bila nekako skrušenija i toplija. Poslije večere sestra je započela pjevati omiljenu bozićnu pjesmu: “Narodi nam se Kralj nebeski…“

Svi smo prihvatili radosna srca, pjevajući s vjerom i veseljem, slaveći Boga koji nam je poslao svoga Sina, Spasitelja našega.

Dok sam se ja razdraganog srca igrala s mačkama, valjajući se po mirisnoj slami, odrasli su se spremali na polnoćku. Snijeg je škripio ispod nogu mnogih prolaznika koji su išli prema crkvici na sredini sela, dok su svjetla njihovih fenjera igrala u noći. Crkveno zvono pozivalo je vjernike noćas nekako veselije na službu Božju.

Negdje kasno u noć, umorna od igre i sretna što je stigao Božić, zaspala sam s krpenom lutkom u naručju. Rano u zoru, dok su posljednje zvijezde još treperile na jutarnjem nebu, probudio me je jedan muški glas. Bio je to Položaj, mladić iz susjedstva koji nam je prvi došao čestitati Božić. Skladnom pjesmicom zaželio je blagostanje, zdravlje, uspjeh i sreću našoj cijeloj obitelji.

“Živ i zdrav bio”, zahvalila mu se majka i darivala ga kolačima, pečenkom i voćem.
Kad sam odrasla i otišla iz roditeljskog doma, gdje sam u djetinjoj radosti doživljavala najradosniji praznik – Božić, u mom sjećanju još uvijek živi izraz lica mojega oca koje je kroz duboku vjeru bilo preobraženo one svete Badnje veèeri. U mojoj duši osjećam sada onu istu vjeru u Boga koja je tada zapalila u mom srcu božićnu luč radosti što još uvijek svijetli i sja na mom životnom putu.

To je bio i ostao zauvijek moj najdraži božićni dar.


14 pro 2009 22:49
Profil
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 11 lis 2009 17:52
Postovi: 5001
---------
Post Re: Božićni narodni običaji

Deca ukras božićnih običaja.


14 pro 2009 23:04
Profil Pošalji e-mail
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 7 post(ov)a ] 


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
cron