Sada je: 21 stu 2018 01:49.





Započni novu temu Odgovori  [ 15 post(ov)a ]  Stranica 1, 2  Sljedeća
 Ekumenizam 
Autor/ica Poruka
Reg. korisnik
Avatar

Pridružen/a: 23 vel 2009 00:58
Postovi: 2140
Lokacija: Zagreb
Post Ekumenizam
Patrijarh Bartolomej I. predlaže tješnju suradnju među Crkvama
LION (RV) - Uvjereni smo da Konferencija svih europskih crkvi može složno bolje odgovoriti na svetu zapovijed crkvenoga zajedništva i služiti današnjem čovjeku, stavljenom pred mnoštvo složenih problema – rekao je carigradski ekumenski patrijarh Bartolomej I. na skupštini Konferencije europskih crkvi, održanoj u Lionu od 15. do 21. srpnja. U patrijarhovom pisanom govoru riječ „svih“ je podcrtana a očituje Patrijarhovu volju da se proširi i „poboljša ekumensko zauzimanje“, već osvjedočeno suradnjom između Konferencije europskih crkvi (Kek) i Vijeća europskih biskupskih konferencija (Ccee).


Predlažemo – rekao je Patrijarh – da se ustanovi način bolje suradnje, organiziran i strukturiran, između te dvije ustanove. Pri tome je podsjetio kako je „Carigradska crkva predložila, tijekom osme skupštine naše konferencije“ održane na Pravoslavnoj akademiji na Kreti 1979. godine, „da Rimokatolička crkva u budućnosti postane član Konferencije europskih crkvi“. Bartolomej I. ne krije da „taj izazov nije lak i da bi bili potrebni pripremni radovi kao i izmjene nekih propisa“. Ipak, stvaranje Konferencije svih europskih crkvi, omogućilo bi „učinkovitije promicanje crkvenoga dijaloga s europskim ustanovama i Europskom unijom. Taj dijalog, „odavno uspostavljen s našom Crkvom“, rekao je Patrijarh, „dragocjen je i potreban ne samo Crkvama nego i političkim ustanovama Europske unije, a posebice europskim narodima.“
Katolički odgovor nije dugo očekivan. U razgovoru s novinarima na marginama skupštine Konferencije europskih crkvi, nadbiskup Liona, kardinal Philippe Barbarin, kazao je, kako prenosi agencija Sir, da će izravno pisati Svetome Ocu kako bi ga obavijestio o ideji Bartolomeja I. Patrijarh je – ustvrdio je kardinal – izrazio nadu da se pojačaju odnosi s Katoličkom crkvom, a i više od toga. Kardinal Barbarin je – na što je uostalom podsjetio Bartolomej I. – pojasnio da taj prijedlog ne predstavlja novost jer se o tome već govorilo u prošlosti, dodajući da bi to zahtijevalo „dosta važne strukturalne izmjene“ te izvjesnu korelaciju sudjelovanja Katoličke crkve u Ekumenskome vijeću crkvi. Lionski je nadbiskup istaknuo razliku između stvarne suradnje koja već postoji a može se unaprijediti, i integracije strukture o čemu bi trebalo promišljati. Poziv je „čvrst, pun nade i bratski“, ipak „saslušan“. Što se toga tiče, predsjednik Konferencije europskih crkvi Jean-Arnold de Clermont, smatra „da je moguće imati Vijeće svih kršćanskih crkvi u Europi, mjesto oko kojeg se „susreću svi kršćani Europe da izrade zajedničku poruku za sva europska društva“.
Patrijarh je u govoru istaknuo „naše odgovornosti i naše obveze u odnosu na Konferenciju europskih crkvi“ i prema zapovijedi našega Gospodina“ koji, nam zapovijeda da činimo sve moguće za uspostavu punoga zajedništva između kršćanskih crkvi u Europi“. Osvrćući se na temu skupštine u Lionu – Pozvani na samo jednu nadu u Kristu – ustvrdio je da „je to naša nada i naše postojano uvjerenje“. Konferencija europskih crkvi ove godine obilježava pedesetu obljetnicu postojanja. Pola stoljeća obilježenog – smatra Patrijarh – brojnim svjetlima i kojom sjenom. Tijekom ovoga razdoblja – rekao je – izrađeni su brojni dokumenti ekumenskog karaktera, spisi velike teološke dubine, poput Ekumenske povelje, koja je plod zajedničkih napora svih europskih crkvi, to jest Konferencije europskih crkvi i Vijeća europskih biskupskih konferencija.
Ipak, primijetio je „kako je već istaknuto u poruci III. europske ekumenske skupštine u Sibiu 2007. godine, da brojni prijedlozi Povelje nisu prodrli u svijest naših vjernika, niti su primijenjeni u našim crkvama. Ostali su mrtvo slovo, nesposobni proizvesti očekivane pozitivne rezultate. Zaključak je da „naši govori nisu dosljedni s našim činima“, a ta okolnost „nagriza vjerodostojnost naših crkvi i ostavlja dojam, kako unutar tako i vani, da su one nesposobne naći rješenja za postojeće probleme. Na taj se vidik osvrnuo i brat Alois, prior ekumenske zajednice iz Taizéa, on se u razmišljanju održanome u subotu u hramu Reformirane crkve u Lionu zapitao: „Kako biti vjerodostojni, govoreći o Bogu ljubavi, ako su kršćani podijeljeni?“ Budućnost nove Europe u izgradnji, bez kršćanskih duhovnih vrednota, „koje nadahnjuju sve ono što se odnosi na potporu i zaštitu ljudske osobe i njezina dostojanstva“, mračna je, čak je nesigurna“, zaključio je ekumenski carigradski patrijarh.


29 srp 2009 14:06
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
Post EKUMENIZAM
EKUMENIZAM I KRISTOV NAUK

Branimir Bučanović Teologija - Ekumenizam

Ekumenizam je put koji uključuje djelovanje među onima koji vjeruju u suradnju zbog potrebe svjedočenja za Gospodina, a ne zbog želje da se drugog uvjerava u ispravnost vlastitih i pogrešnost njegovih stavova. U Novom zavjetu pojavljuje se grčka imenica muškog roda oikos, tj. kuća, mjesto stanovanja, boravljenja obitelji (Mt 9,6), mjesto u kojem živi kralj - kraljevski dvori (Mt 11,8), hram, kuća Božja, tj. svetište (Lk 11,51). U proširenom značenju rabi se kod grada kao doma u kojem žive građani (Mt 23,38), te, slikovito, zajednica vjernika u 'duhovnoj kući' (1 Pt 2,5). Imenica oikos je korijenski povezna s grčkom imenicom ženskog roda oikoumene, odnosno poznati nastanjeni svijet, sav svijet (Mt 24,14), odakle dolazi izraz ekumena, tj. 'svijet kao kuća u kojoj žive različiti ukućani'.
Ekumena današnjeg vremena ostvaruje se kroz ekumenizam. Ekumenizam predstavlja pokret među kršćanima različitih konfesija i denominacija tj. Crkva i zajednica. On se temelji na ideji suradnje i zajedništva pod pretpostavkom ravnopravnosti, prihvaćanja i uvažavanja različitosti među onima koji vjeruju u Gospodina Isusa Krista kao svog Spasitelja, Otkupitelja i Boga. Istinska ekumenska nastojanja potiču i promiču mir među različitim kršćanskim Crkvama i zajednicama, te općenito među ljudima. Potiču opće dobro u svim aspektima života društvene zajednice; kako na duhovnoj, tako i na materijalnoj razini.


19 lip 2010 08:49
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
Post Re: EKUMENIZAM
Kratak povijesni pregled
Crkve reformacije: Evangelička, Reformirana, Prezbiterijanska i Anglikanska, tj. Episkopalna, smatraju se inicijatoricama suvremenog ekumenizma, čiji začetci sežu u polovinu 19. st., točnije 1846. g., kad je osnovana Evanđeoska alijansa u Engleskoj. Nekoliko godina kasnije, 1867. pod vodstvom Philipa Shaffa, osnovana je 'američka verzija' iste institucije. Ključna ideja poveznica bila je da različite protestantske skupine, Crkve, zajednice i sekte otpočnu dijalog te stvaraju klimu zajedništva i uzajamnog prihvaćanja.
Ekumenizam dobiva međunarodni karakter 1910. g. na Svjetskoj misijskoj konferenciji u Edinburgu, kako bi 1921. bilo osnovano Međunarodno misijsko vijeće, čiji je cilj poticanje suradnje oko misijskih nastojanja različitih Crkava. Sljedeći značajan događaj, koji je ostavio znakovit utjecaj na razvitak ekumenizma, dogodio se 1925. u Stockholmu, kada je održana Opća kršćanska konferencija o životu i radu, čiji je pokrovitelj bio Nathan Sodelbrom (1866. - 1931.), evangelički nadbiskup i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1930. Prva skupština Svjetskog saveza Crkava 1948. u Amsterdamu i Crkve reformacije, od tih vremena su poticale mir, zajedništvo, duh suradnje i dijaloga među ostalim kršćanima.
Rimokatolička crkva prihvaća ekumenska nastojanja 1960. g., kada je osnovana Kongregacija za promicanje kršćanskog jedinstva. Predstavnici pravoslavnih i protestantskih Crkava, u svojstvu promatrača, bili su nazočni na II. vatikanskom saboru (1962. - '65.) te kod donošenja Dekreta o Ekumenizmu (1966.). Godine 1969. papa Pavao VI. posjetio je sjedište Svjetskog saveza Crkava u Ženevi, a Rimokatolička crkva je stalni promatrač i članica pojedinih odbora Saveza. Papa Ivan Pavao II. 1995. u svojoj enciklici 'Ut Unum Sint' potvrdio je opredjeljenje Crkve na ustrajavanju glede ekumenizma. Godine 1999. postao je prvi papa koji je posjetio ortodoksnu naciju i time otpočeo približavanje i poboljšavanju dobrih odnosa među Crkvama. Evangelici (luterani) i rimokatolici su 1999. potpisali Deklaraciju o doktrini opravdavanja, koja je dovela do poboljšavanja odnosa između tih dviju Crkava i pomogla nadvladati nesuglasice koje su dovele do pojave protestantizma 1517.


19 lip 2010 08:49
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
Post Re: EKUMENIZAM
Kristov nauk
Bitan dio biblijskog nauka povezan s ekumenom zapisan je u Iv 17 (Veliko-svećenička molitva u kojoj se Krist moli Bogu Ocu za svoje učenike). U vrlo dramatičnim trenutcima posljednjih sati svoga života, neposredno prije uhićenja, Gospodin moli, zagovara i razgovara, obraća se Ocu na prisan i iskren način. Obznanjuje svoju volju, usmjerava razmišljanja tadašnjih i daje poticaj budućim učenicima. Gospodin je svjestan trenutka, misije i poslanja koje mu je dodijelio Svemogući: dati život vječni onima koje je Bog odabrao! Pokazati put i otkrivanje vječnog života po vjeri, u Boga i Krista Isusa kao Poslanika, koji posreduje za sve ljude.
Gospodin u molitvi, između ostalog, moli Oca da sačuva sve one koji su odabrani da budu jedno! Teško je progovoriti o jedinstvu, a ne uočiti kako je tijekom kršćanske povijesti bilo više nejedinstva i organizacijskih nesuglasica nego jedinstvenosti u institucionalnom, ali i svakom drugom smislu. Od početaka pa do danas kršćanstvo nije bilo strukturirana Crkva s jedinstvenim središtem, a tijekom povijesti različiti centri su se pojavljivali - Rim je postao najutjecajniji, pored drugih značajnih centara: Jerzualema, Antiohije, Carigrada, a danas i Moskve, zbog tamošnje Pravoslavne crkve, i Ženeve kao sjedišta Svjetskog saveza Crkva. Dakle, tijekom povijesti u organizacijskom smislu, Kristova Crkva na zemlji nije bila jedinstvena. Zato se postavlja pitanje na kakvo jedinstvo svojih učenika Krist primarno misli?
Ideja jedinstva često puta postaje sinonimom jednoumlja. Zbog toga o ovome treba promisliti. Mislim da je jedinstvo koje Gospodin potiče jedinstvo u različitosti. Vjernici mogu biti različiti po načinu kako štuju Boga, po konfesionalnim razlikama koje imaju, ili kakvu organizacionu strukturu preferiraju, te kakav im je pogled na svijet po određenim pitanjima. Temeljna poveznica je vjera u gospodstvo Krista Isusa koji je Bog u punini i posrednik između čovjeka (čovječanstva) i Svemogućeg. Primjer za to je Trojstvo. U njemu postoji jedinstvo biti, mišljenja i djelovanja, ali postoji i različitost osoba, načina djelovanja i poslanja. Krist i Stvoritelj su jedno, ali svaki od njih ima svoju osobnost, a Duh Sveti, treća osoba Trojstva ujedno, i djelatna je sila Božja.
Kršćani tijekom povijesti, a još više u sadašnjosti, nisu bili jedinstveni oko toga tko će biti vidljivi predvodnik, niti gdje će im biti administrativni centar. Prema tome, to očito nije ključno kad govorimo o jedinstvu kako ga vidi Gospodin. Ipak, već od tih ranih dana kršćanstva, istinski Kristovi sljedbenici bili su jedinstveni u temeljenim odrednicama nauka i toga tko je i što je Gospodin. Njihova jedinstvenost bila je prožeta istim vjerovanjem oko toga tko je put, istina i život.


19 lip 2010 08:50
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
Post Re: EKUMENIZAM
Govor o ekumenizmu nije cjelovit bez razumijevanja Velikog misijskog poslanja Gospodina Isusa Krista (Mt 28, 18-20). Ono je povezano prenošenjem nauka onima koji ga nisu upoznali. Poslanje polazi od činjenice da je Kristova duhovna vlast i moć suverena, konačna i svemoćna te prožima duhovni i materijalni svijet. Upravo zbog toga što se Kristova premoć očituje nad svim vidljivim i nevidljivim, njegovo poslanje je imperativ njegovim sljedbenicima. Velika misijska zapovijed daje tri smjernice. Prvo, potiče da se čine učenici među svim narodima, što daje poticaj za evangelizaciju. Kršćanstvo je nadnacionalna i transnacionalna religija. To znači da niti jedna nacija ili narod za sebe ne može tvrditi da ima primat vjere, niti može drugu isključiti iz vjere u Krista, a to se odnosi i na svakog pojedinca. Gospodin je u svom poslanju uspostavio i sakrament krštenja, koji predstavlja vidljivi pečat duhovnog jedinstva i zajedništva s Bogom. Treća smjernica povezana je s odgojem, poučavanjem i izgrađivanjem Kristovih učenika. Ovdje pronalazimo temelje odgoja djece u vjeri, ali i izgradnje odraslih u Kristovom nauku. Cjelovito poučavanje Kristovog nauka upućuje u sve svoje aspekte i na poticanje jedinstva u Duhu po vjeri u Krista Isusa.


19 lip 2010 08:51
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
Post Re: EKUMENIZAM
Poticaji

Ekumenizam je vizija koju treba provoditi u životu. On počiva na pretpostavci različitosti, bez koje nema ekumenizma. Sramotne povijesne činjenice, kada su se različitosti uništavale, zatirale i zabranjivale, dio su prošlosti, a svijet jednoumlja i isključivosti je iza nas, ili bismo barem tako željeli. U današnjem vremenu, težnje za suradnjom, suživotom, prihvaćanjem i razumijevanjem drugih i drugačijih je potreba vremena i temelj ekumenizma. Oni koji nemaju sposobnost suživota, prihvaćanja i toleriranja drugih i drugačiji, te onih koji imaju različita uvjerenja, vjerovanja i ideje, ne mogu zagovarati ekumenizam, a još manje ga u životu i provoditi.

Ekumenizam je put koji uključuje djelovanje među onima koji vjeruju u suradnju zbog potrebe svjedočenja za Gospodina, a ne zbog želje da se drugog uvjerava u ispravnost vlastitih i pogrešnost njegovih stavova. Oni koji grade Kraljevstvo Božje nastoje ljudima pomoći da dođu do Spasitelja. U tom procesu manje je važno koje se vjeroispovijedanje ispovijeda i koji se obred održava ako je temelj vjerovanja zasnovan na tome da je Gospodin Isus - Krist, Bog i Spasitelj.
Ekumenizam podrazumijeva suradnju u cilju usuglašavanja stavova kako bi kršćanski govor i svjedočanstvo bili vjerodostojni. Kako bi se to ostvarilo treba biti tolerantan. Netolerancija, jednoumlje i ekstremizam bilo kojeg oblika (etnički, politički itd.), a posebno vjerskog, ukazuje na nevjeru, intelektualne ograničenosti i zloupotrebu vjere u egocentrične svrhe. Zbog toga kroz ekumenska nastojanja valja veličati Boga te vjerodostojno svjedočiti svijetu, posebno onomu koji je u traganju za Istinom. Gospodin u Iv 17, 26 podsjeća da je očitovao Božje ime, tj. Svemogućega. Božje očitovanje se vidi u spoznaji Istine, a Istina oslobađa, potiče, usmjerava, izgrađuje i pomaže da se živi život punine.
U ekumenskim nastojanjima današnjice postignuto je suglasje oko prihvaćanja, krštenja, euharistije i različitih eklezijalnih ustroja. Ipak još uvijek postoje izazovi te usuglašavanje stavova i zajedničko djelovanje po pitanjima etničkih netrpeljivosti, rasizma, siromaštva, seksizma, ratova, socijalne nepravde i različitih ideologija.

Branimir Bučanović


19 lip 2010 08:51
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
Post Re: EKUMENIZAM
Ekumenizam (od grčke riječi oikoumene, "nastanjeni svijet") je izraz koji se uglavnom koristi u smislu pokreta ka vjerskom ujedinjenju.

Ekumenizam znači nastojanje oko pomirenja, saradnje, zbližavanja i jedinstva kršćanskih crkava. Dok se međureligijski dijalog odnosi na sve religije, ekumenizam je dijaloški napor unutar kršćanskih crkava. Za razliku od unijaćenja (tj. prelaženje iz Pravoslavne crkve u Katoličku i obratno), u ekumenizmu se naglašava ravnopravan dijalog među kršćanskim konfesijama, ono što je pojedinim crkvama zajedničko i ide se za potvrdom duhovnoga i moralnog poslanja Kristove Crkve. Ekumenizam je nastao u 19. vijeku unutar protestantskih crkava (ekumenski pokret). Unutar Katoličke crkve preteče su ekumenizma u 19. vijeku: J.H. Newman, D. Mercier, J.J. Strossmayer, a u 20. vijeku benediktinci iz Chevetognea u Belgiji, dominikanski centar Istina u Parizu, a svojim ekleziološkim radovima dominikanac Y.Congar. Nakon Drugoga vatikanskog Koncila (1962.-1965.) Katolička Crkva prihvaća osnovna načela ekumenizma i odriče se unijaćenja.


19 lip 2010 09:05
Profil Pošalji e-mail
Reg. korisnik

Pridružen/a: 15 ožu 2009 19:58
Postovi: 38
Spol: muško
Post Re: Ekumenizam
Da ali to imam samo jedanput godisnje a dalje ostaje sve isto...


08 ruj 2011 15:49
Profil
Reg. korisnik
Avatar

Pridružen/a: 11 ruj 2013 17:53
Postovi: 2
Spol: muško
Post Re: Ekumenizam
Pozdrav, ja sam dosao pod novim nickom, jer sam zaboravio i zaporku i email. Prijasnji nick bio je Wesley. Na zalost tema o adventistima je zakljucana, a tamo sam vec odgovarao na neka pitanja. Ne znam gdje sam ovo trebao postati, ali ako sam vec na ovom temi, samo da kazem da adventisti bas nisu veliki zagovornici ekumenizma i u tome ce ustrajati. Svako dobro zelim.


11 ruj 2013 18:05
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 11 lis 2009 17:52
Postovi: 4972
---------
Post Re: Ekumenizam
Lepo pozdravljen kainos/Wesley ! :bighug Lepo, da si se vrnil. :bighug
Citat:
samo da kazem da adventisti bas nisu veliki zagovornici ekumenizma i u tome ce ustrajati.
Ooo, to je velika škoda. :ccc :shake1
Kako pa adventisti razlagajo tole Jezusovo veliko željo ? :question:

Jn 10,16 Imam še druge ovce, ki niso iz tega hleva. Tudi tiste moram pripeljati in poslušale bodo moj glas in bo ena čreda, en pastir.
Iv 10,16 16 Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovog ovčinjaka. I njih treba da dovedem i glas će moj čuti i bit će jedno stado, jedan pastir.


Ali sploh razumejo ASD, kaj jim tukaj govori Jezus po svetem pismu?

marta :yeeha:


12 ruj 2013 06:43
Profil Pošalji e-mail
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 15 post(ov)a ]  Stranica 1, 2  Sljedeća


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
cron