Sada je: 19 stu 2019 01:31.





Započni novu temu Odgovori  [ 1 post ] 
 Izloženi predmeti iz IV st. u Katedrali sv. Petra u Đakovu 
Autor/ica Poruka
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
---------
Post Izloženi predmeti iz IV st. u Katedrali sv. Petra u Đakovu
KATEDRALA SV. PETRA U ÐAKOVU: Izloženi arheološki nalazi svjedoče o poèetcima krščanstva na prostoru Ðakovštine Papa na đakovaèkim izvorima krščanstva Za posjeta đakovačkoj Katedrali Sveti Otac imao je priliku vidjeti nekoliko osebujnih arheoloških ranokršæanskih nalaza s podruèja Ðakovštine, koji svjedoèe o pripadnosti toga prostora krščanstvu veæ u 4. stoljeæu

VLASTA TOLIĆ
Upovodu dolaska pape Ivana Pavla II. u Katedrali sv. Petra u Ðakovu, koju je Sveti Otac
obiŠao 7. lipnja, treČega dana svojega pastoralnog posjeta Hrvatskoj,izloŽena su četiri predmeta iznimne kulturno-povijesne vrijednosti. Radi se o nalazima iz èetvrtoga stoljeæa, koji svjedoèe o pripadnosti toga prostora krščanstvu. Za tu priliku oblikovane su posebne izložbene vitrine, ostakljene i osvijetljene te podignute na vitkom postamentu na razinu èovjekove visine. Te elemente oblikovao je mr. Mario Beusan, vrstan arhitekt koji se dokazao brojnim ureðenjima muzejskih interijera i izložbenih postava.
Tako je Papa u Katedrali sv. Petra imao priliku vidjeti dva staklena ulomka s pozlaæenim oslicima, prona ðena tijekom iskopavanja kasnoanti èke nekropole na lokalitetu štrbinci kraj Ðakova. Riječ je o dijelovima posuda s dvoslojnim dnom. Ustvari to su oslikana dna tih posudica.

Na jednom od njih, pronađenom 2001. u grobu djevojčice, prikazana je četveroèlana obitelj i latinski natpis Vivatis Felicis In Deo (živite sretni u Bogu). Prizor pod slavolukom svjedoči o uglednoj krščanskoj obitelji carskog dužnosnika.

Drugi primjerak, nađen 1965. godine, prikazuje braèni par s natpisom Florentes, što na latinskom znači »oni koji cvjetaju«. Supružnici međusobno nalikuju i nemaju izrazitih portretnih karakteristika. Komparativna analiza toga stakla s onima iz katakombi u Rimu nedvojbeno ukazuje na djelo nastalo u ranokršæanskom razdoblju, toènije sredinom èetvrtoga stoljeæa.

U sjevernoj Panoniji (današnja Maðarska) pronađena su samo dva takva oslikana stakla, pa je vrijednost tog nalaza iz sjeverne Hrvatske od iznimnog znaèenja u sklopu njezina cjelokupnog arheološkog nasljeđa. Tu je i fragment freske iz ranokrščanske grobnice, koji je pronađen
1991. godine, a naporima kustosa Ive Pavlovića slika je spašena i priključena bogatom fundusu Muzeja Ðakovštine u kojem se čuvaju i ostali arheološki nalazi s toga podruèja.

Na trokutastoj reljefnoj površini kamenog ulomka mrežasta vrpca omeđuje prizor dvaju paunova uz posudu s vodom, iznad kojih je kristogram u krugu, dok je međuprostor ispunjen prikazima nebeskih tijela.

Posuda između paunova metafora je života, a paunovi su vjernici koji, pijući iz tog izvora, postaju sudionicima vjećnoga života.

Prikaz kristograma, zvijezda i sunčevih krugova simbolizira Kristovo uskrsnuće i njegovu pobjedu nad grijehom i smræu, te Božju vlast nad sveukupnim svemirom.

Cjelovita ikonografska simbolika štrbinačke freske nosi sažetu poruku solarne kristologije. Po toj teološkoj teoriji, Krist u središtu je Sunce pravde (Sol Iustitiae), Sunce spasenja (Sol Salutis) i Svjetlo svijeta (Lux Mundi).
Tu je i mramorni ulomak javnoga gradskog natpisa s uklesanim imenom Certisije, rimskoga Ðakova, iz druge polovine 4. stoljeća.
Natpis u prijevodu glasi: »Pristupi u Certisiju, sjetivši se počeli, (ona) je stjecište cesta...« Taj tekst potvrđuje pripadnost krščanstvu grada koji je tada bio važno raskržje putova.

Isto tako u povodu Papina dolaska tiskana je knjiga dr. Branke Migotti »Pozlačena stakla sa štrbinaca kod Ðakova« u izdanju Muzeja Ðakovštine. Autorica je meðunarodno priznati stručnjak za rano krščanstvo, koja već godinama istražuje lokalitet ključni dokaz da je Certisija rimsko Ðakovo.
Arhitekt Mario Beusan predmete je izložio u vitrinama koje su postavljene u lijevoj boènoj kapeli uz glavni oltar. Elementi novoga crkvenog namještaja sastoje od tri niše postavljene na tankoj metalnoj konstrukciji koje su se vrlo nenametljivo uklopile u raskošni interijer đakovačke
Katedrale.


06 ruj 2010 17:25
Profil Pošalji e-mail
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 1 post ] 


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
cron