Sada je: 18 stu 2019 01:24.





Započni novu temu Odgovori  [ 1 post ] 
 Na Papino pismo umjetnicima odgovara Dimitrije Popović 
Autor/ica Poruka
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
---------
Post Na Papino pismo umjetnicima odgovara Dimitrije Popović
Bez Kristove žrtve kao i bezumjetnosti svijet bi bio bez nade

Svako je umjetničko djelo put k savršenstvu kojem umjetnik svjesno ili nesvjesno
teži, ali ga nikada ne doseže. Taj stvaralački postupak je umjetničko traženje Svetoga
Grala. On zna i osjeća da je duboko u njemu, ali ga ne uspijeva naći. Zato su
vrhunska umjetnička djela odraz veličanstvene kreacije čovjekove ograničene moći.

Sveti Oče, čitajući s velikom pažnjom i zahvalnošću pismo koje ste uputili umjetnicima, pomislio sam kako je razlog što Vas je potakao da napišete ovo pismo gotovo isto toliko značajan koliko i njegov sadržaj. To je zbog toga što u Vašemu nadahnutom i iskrenom pisanju, uz povjerenje i važnost koju pridajete umjetnosti odnosno umjetnicima, nazirem znakove svojevrsne zabrinutosti i strepnje. Na žalost, opravdane.
Kraj drugoga tisućljeća i početak novoga milenija nije obilježila nikakva, kako su neki očekivali, spektakularna promjena.
Povijest se nastavila odvijati svojim putem i čovjek u novom dobu ostaje živjeti sa starim problemima u sumornom dekoru svakidašnjice. Njegova je fizička i duhovna egzistencija
obilježena ili ugrožena ratovima i razaranjima, bolestima i surovim stradanjima, nesigurnostima
i apsurdom, otuđenjima i smrću, ili, kako ste Vi jednom izjavili, »kulturom smrti«. Humanizam ljudske prirode kao da posrće pred ekspanzijom zla koje ta ista priroda potiće i proizvodi.
Kako da se spasi to rascijepljeno ljudsko biće, kako da nađe smisao svoga postojanja, kako da se izvede na put dobra s kojega je odavno skrenulo?
Ipak, po suštini svoje prirode čovjek ne može prihvatiti nihilistčke rad ikalizme poput onoga
egzistencijalističkog »kako nema ni teološkog opravdanja ni historijskog objašnjenja egzistencije«. Upravo suština Vašeg pisma govori suprotno. Ona vraća nadu ljudskomu biæu kroz
religiju i umjetnost. Ako zaobiđemo ono opće mišljenje da je umjetnost sama po sebi religija,
jedan oblik teofanije, onda se umjetnost koja nalazi nadahnuće i snagu u religiji i koja vodi
dijalog s teologijom, javlja kao autentièann izraz ljudskoga bi- æa, izraz što kroz umjetnièka ostvarenja svojom estetskom kvalitetom i svojim simboličnim smislom uspostavlja vrijednosti
univerzalnih značenja. Vi ste u tom smislu ukazali na niz primjera,od Michelangela i Berninija do Mozarta i Berlioza. To su vrhunski primjeri kao i mnogi drugi koji nas i danas zadivljuju i nadahnjuju. Kako Vam se obraćam kao likovni umjetnik koji se 25 godina gotovo kontinuirano bavi temom Kristova stradanja i njegove smrti, zanimajuči se ne samo za likovno uprizorenje toga doga ðaja na Golgoti, u Vašim sam
rijeèima našao potvrdu onoga što u značenjskom smislu čini osnovu ili polazižte mojih sakralnih kompozicija iz ciklusa »Corpus Mysticum«.
Vi kažete kako je svako ljudsko biće nepoznanica samomu sebi i da Isus Krist »ne objavljuje samoga Boga, već potpuno otkriva čovjeka njemu samom«.
Upravo je ta ljudska dimenzija Boga ono što daje posebnost Kristovu božanskom biću. Bez te, kako kaže Carl Gustav Jung, »dihotomije Boga« cijeli čin žrtvovanja bio bi neshvatljiv i nedostajala bi mu realnost. Vi ukazujete na onu distinkciju koja vrijedi za teologa i za umjetnika. Bog je (Creator) stvoritelj svijeta, a umjetnik (artifex) koji stvara od stvorenoga.
Stoga utjelovljenje Boga u liku čovjeka, Kristov vrhunski primjer žrtvovanja kroz smrt, predstavlja za umjetnika neiscrpnu temu i vječno nadahnu će. Umjetnost jest određeni oblik otkrivanja i način viđenja onoga unutarnjega ljudskoga, ali ne u smislu nečega fantastičnoga, nego upravo kroz čovjekov svijet realnoga, kroz njegovu egzistenciju fizičku i duhovnu, kroz njegovo tijelo i njegovu dušu. Nije li stoga stvaranje slika, sakralnih slika, određeni estetizirani oblik utjelovljenja misterija o kojemu govorite? Prisutnost Stvoritelja ogleda se u svemu. Svi smo stvoreni od iste
substance. Umjetnik osjeća transcendentnost pojavnoga i izražava ga vlastitim umjetničkim postupkom. Baveći se Kristom, umjetnik se na određeni način bavi sobom i u Kristovu putu nalazi smisao vlastitoga puta. Ali put do sebe i prema sebi je najteži i najzamršeniji, a umjetnost je jedan od najpouzdanijih načina da se taj put ostvari ili da se, preciznije rečeno, pokuša ostvariti. U tome se nalazi izazov i snaga stvaralaštva.
S druge strane, koliko god to paradoksalno zvuči, taj individualni put nije samo odraz unutarnjeg iskustva umjetnika, onoga augustinovskog »interior intimo meo«, nego i svijeta i vremena u kojem umjetnik živi. Zato poput čudesnog Veronikina rupca, te slike svih slika, umjetnik utiskuje lik osobne vizije u rubac svoga vremena, nalazeći tako oblik vlastita misterija u realnosti svoje umjetnosti. Svako je umjetničko djelo put k savršenstvu kojem umjetnik svjesno ili nesvjesno teži, ali ga nikada ne doseže. Taj stvaralački postupak je umjetničko traženje Svetoga Grala. Umjetnik zna i osjeća da je duboko u njemu, ali ga ne uspijeva naći. Zato su vrhunska umjetnička djela odraz veličanstvene kreacije čovjekove ograničene moći.
Značaj umjetnosti ne ogleda se u namjeri pokušaja mijenjanja svijeta, nego u kazivanju istine o njemu. Kazujući istinu, umjetnost oplemenjuje svijet humanizirajuči ga. Zato s pravom navodite misao Dostojevskoga »da će ljepota spasiti svijet«. Ako smijem dodati, čak i pod cijenu da ta ljepota bude grčevita, kako bi rekao Breton.
Ako ljepota odnosno umjetnost nije kadra spasiti taj i takav svijet, onda on i ne zaslužuje postojati, jer što bi značilo njegovo postojanje bez ljepote.
Bez pojave Krista i njegove žrtve, kao i bez umjetnosti, svijet bi bio lišen smisla i nade.
Krist je umiranjem pobijedio smrt kao što je umjetnik pobjeđuje svojim stvaralaštvom.
DIMITRIJE POPOVIĆ


06 ruj 2010 17:11
Profil Pošalji e-mail
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 1 post ] 


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
cron