Sada je: 17 stu 2017 23:00.





Započni novu temu Odgovori  [ 1 post ] 
 Pismo umjetnicima - papa Ivan Pavao II 
Autor/ica Poruka
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
---------
Post Pismo umjetnicima - papa Ivan Pavao II
Umjetnici su pozvani sa Stvoriteljem sukreirati svijet

Svojim pismom papa Ivan Pavao II. poziva umjetnike u novo zajedništvo sa Crkvom kojoj je osobito stalo do tog dijaloga s umjetnicima, jer iz te suradnje, kako to objašnjava Papa, Crkva želi obnovljenu »epifaniju«,objavu ljepote za naše vrijeme i prikladne odgovore na osobite zahtjeve krščanske zajednice.
VESNA KUSIN

Nitko bolje od vas, umjetnici,genijalni graditelji ljepote, ne može naslutiti nešto od onog pathosa kojim je Bog u zoru stvaranja pogledao na djelo svojih ruku. Tim se
rijeèima na poèetku svoga pisma upučena umjetnicima, krajem 1999. godine, obratio papa
Ivan Pavao II. pozivajući ih kao sukreatore odnosno kao stvaratelje da slijede put Stvoritelja.
Jer, kako kaže, božanski Umjetnik, susretljivošću punom ljubavi, prenosi iskru svoje
transcendentne mudrosti ljudskome umjetniku, pozivajuæi gada podijeli njegovu stvarateljsku
moć. Bog je, dakle, u život pozvao čovjeka, kaže Papa, prenoseći mu zadaću da bude stvaratelj.
U »umjetničkom stvaranju« čovjek se očituje više nego ikad kao »Božja slika« i tu zadaću ostvaruje prije svega oblikujući predivnu »materiju« vlastite ljudskosti, a zatim i vladajući na stvarateljski način nad svemirom koji ga okružuje.
Pa iako nisu svi ljudi pozvani da budu umjetnici, u posebnom smislu toga pojma, kako to kaže Ivan Pavao II., svakome je čovjeku povjerena zadaća da bude stvaratelj vlastita života (artitex),
da od vlastita život napravi umjetnièko djelo, odnosno remek - djelo. Umjetnici, pak, kada su poslušni svome nadahnuću, kako to pojašnjava papa Wojtyla,ostvaruju uistinu vrijedna i lijepa djela. A ljepota je na neki način vidljivi izraz dobra, kao što je dobro metafiziki uvjet ljepote. Stoga, smatra Papa, da onaj tko u sebi osjeća stvarateljsku vrstu božanske iskre, odnosno umjetniččki poziv pjesnika, pisca, slikara, kipara, arhitekta, glazbenika, glumca..., u isto se vrijeme osjeæa obveznim da ne rasipa taj talent, več da ga razvija kako bi ga stavio u službu bližnjega i čitavoga čovječanstva.
Prema tome umjetnici ne samo da obogačuju kulturnu baštinu svake nacije i čitavoga čovječanstva, nego se stavljaju i u službu na korist opæega dobra.
Most prema religioznom iskustvu Papa je to pismo umjetnicima uputio stoga što je nakon krize
19. i 20. stoljeća, u kojima su se umjetnici sve više odvajali od svoga temeljnog izvorišta, napuštajući tisućljetno crkveno okrilje, a na koju su utjecale povijesne i društvene okolnosti,
želio da se ponovno ostvari to zajedništvo Crkve i umjetnika.Te njegove težnje nastavak su
inicijative pape Pavla VI. koji je 1964. godine pozvao umjetnike na novi savez sa Crkvom.

Pavao Ivan II. sada ih je pozvao na plodotvornu suradnju, želeći, pojašnjavajući im njihovu ulogu
sukreatora svijeta, što više pridonijeti tom spajanju umjetnosti i Crkve. On zapravo smatra
da je upravo umjetnost odreðena vrsta mosta prema religioznome iskustvu odnosno da je
ona po svojoj naravi neka vrsta poziva na Otajstvo. Kako umjetnik i kada ispituje najtamnije
dubine duše ili najpotresnija obilježja zla, postaje na neki na- čin glasom sveopega išćekivanja otkupljenja, Crkvi je osobito stalo do tog dijaloga s umjetnicima, jer iz te suradnje, kako to objašnjava Papa, Crkva želi obnovljenu »epifaniju«, objavu ljepote za naše vrijeme i prikladne odgovore na osobite zahtjeve kršæanske zajednice.
Na potrebu tog dijaloga upozorio je već Drugi vatikanski sabor, pa su saborski oci u pastoralnoj
konstituciji Gaudium et spes naglasili veliku važnost književnosti i umjetnosti u ljudskome
životu riječima: »One nastoje razumjeti narav vlastitu èovjeku, njegove probleme i
njegovo iskustvo u pokušaju da upozna i usavrši samoga sebe isvijet. Trude se, također, otkriti
njegov položaj u povijesti i u svemiru, da osvijetle ljudske bijede
i radosti, potrebe i moći i da naslute bolju sudbinu èovjeka«.

Otajstveni sjaj umjetnosti I konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium podsjetila
je na povijesno prijateljstvo Crkve s umjetnošću te službu umjetnika nazvala »uzvi-
šenom« onda kada su njihova djela sposobna na neki naèin promišljati beskonaènu Božju
ljepotu i prema Bogu usmjeriti ljudski duh. Tada, naime, evan- đeosko propovijedanje postaje
shvatljivije ljudskome umu. U slijedu toga ide i tvrdnja o.Marie Dominiquea Chenua,
prema kojemu bi sâm povjesni- èar teologije napravio nedovr-šeno djelo ako ne bi svratio duž-
nu pozornost umjetničkim ostvarenjima, bilo likovnim ili književnim, koja, na svoj naèin,
tvore »ne samo estetske ilustracije,nego i istinska teološka'mjesta'«.

Stoga papa Ivan Pavao II., i sam umjetnik koji to razumije više nego itko, tvrdi, "Crkva treba
umjetnost koja može učiniti shvatljivijim, očaravajućim svijet duha, nevidljivoga Boga.
Umjetnost ima sposobnost, kaže Papa, koja je samo njezina, a to je da zahvati jedan ili drugi
vid poruke, prevodeči ga u boje, oblike, zvukove koji pomažu intuiciji gledatelja ili slušatelja. I
sve to tako da se sama poruka ne liši njezine transcendentne vrijednosti i njezina otajstvena
sjaja. Crkva treba te njihove simboličke vrijednosti koje Papa uspoređuje i s Kristom koji je u svojem propovijedanju uveliko koristio slike, u potpunoj dosljednosti sa svojom odlukom
da on sâm u Utjelovljenju postane ikonom nevidljivoga Boga".
Papa se izravno obratio umjetnicima čitavoga svijeta kako bi im potvrdio svoje poštovanje i kako bi doprinio zbližavanju umjetnosti i Crkve. »Ovo je moj poziv za ponovno otkrivanje dubine,
duhovne i religijske dimenzije koja je u svakomu vremenu obilježila umjetnost u
njezinim najuzvišenijim izra- žajnim oblicima«, piše Papa i nastavlja: »Pozivam osobito vas, kršćanski umjetnici: svakoga bih htio prisjetiti da prisni savez između Evanđelja i umjetnosti oduvijek, bez obzira na funkcionalne zahtjeve, uključuje poziv na prodiranje kreativnom intuicijom u otajstvo utjelovljenoga Boga i istodobno u otajstvo čovjeka«.
To Papino pismo ovih dana dobiva i ukorièeni odgovor umjetnika, likovnih kritičara i teoretičara. Milanski izdavač ESSEFFE (S.S.) pozvao je petnaestoricu umjetnika, teoretičara i likovnih kritičara da odgovore na Papino pismo.
Njihove odgovore objavit če u knjizi ilustriranoj njihovim djelima te je pokloniti Papi.
Među njima se uz, primjerice, Michelngela Pistoletta, MimmePaladina, Achilea Bonitta OliveStelvia Ciprianija, Marija Botte i Massima Caciarija nalazi i na slikar Dimitrije Popović koji je veliki dio svoga umjetničkoga opusa posvetio upravo sakralnim temama, odnosno umjetnički inspirativnoj temo muke Kristove. Oèekuje se, međutim, da će umjetnici i na drugi naèin pozivu, da će
stvarno sklopiti novi savez sa Crkvom i tako biti na kreativan naèin pokazati da im je s pravom povjerena sustvarateljska uloga na ovome svijetu.


06 ruj 2010 16:31
Profil Pošalji e-mail
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 1 post ] 


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
cron