PREDSTAVLJAMO

REDOVNIČKA ZAJEDNICA SV. IVANA OD BOGA

MILOSRDNA BRAĆA

Utemeljitelj Reda

Sv. Ivan od Boga Utemeljitelj Reda milosrdne braće je sv. Ivan od Boga. Rođen je 1495. godine u Portugalu. Zbog životnih prilika kasnije je živio u Španjolskoj. Po naravi je bio nemirni avanturist, energičan i požrtvovan tip. Lutao je po cijeloj Europi i promijenio brojna zanimanja. Tako je bio pastir, vojnik, putujući trgovac, bolničar i napokon utemeljitelj redovničke zajednice. Obratila ga je 1539. godine propovijed sv. Ivana Avilskog. Slušajući njegove riječi ganuo se do suza. Istrčao je iz Crkve i stao glasno naricati. Gospodin zahvaća njegovo srce do te mjere da svojim sugrađanima igleda kao lud. Uvjereni u to zatvaraju ga u neki hospicij. Međutim, u njemu se on pokazao zdravijim i razboritijim od onih koji su ga zatvorili. Videći kako osoblje hospicija postupa s psihičkim bolesnicima, otkriva svoj poziv: on će služiti bolesnima i nemoćnima. Tom je prilikom rekao: "Neka mi Bog dade vremena da osnujem jednu bolnicu gdje bih mogao prihvatiti ove siromahe i služiti im kako ja želim."

Osnovao je prvu bolnicu u gradu Granadi u Španjolskoj. Tamo je i preminuo 8. ožujka 1550. godine.

Bolnički red

Sv. Ivan od Boga udario je temelje novoj redovničkoj zajednici - Družbi milosrdne braće koja će se brinuti za bolesnike i bijednike. I danas, pet stoljeća od njegove smrti, njegova karizma još uvijek živi. Red ima u 45 država diljem svijeta više od 250 modernih socijalnih ustanova kao što su bolnice, ustanove za retardirane osobe i za duševne bolesnike, ustanove koje zbrinjavaju beskućnike, staračke domove, domove za napuštenu djecu, centre za ovisnike, te mnoge druge karitativne ustanove i organizacije. Glavno obilježje reda milosrdne braće je u prihvaćanju i njegovanju bolesnika u cjelovitosti njegove osobe, tj. primjenom znanstveno-medicinskih metoda liječiti čitavu osobu.

Redovnička zajednica

Svečevo pomaganje bolesnicimaKao i sve druge redovničke zajednice i milosrdna braća imaju svoje redovničke odredbe. Žive po Pravilu sv. Augustina na kojimu se njihov život u zajednici orijentira. Molitva, rad i odmor su glavna obilježja dnevnog reda. Zajednička i osobna molitva, te bratska zajednica glavni su izvori životne snage. Uz tri evanđeoska zavjeta: čistoća, poslušnost i siromaštvo, milosrdna braća imaju i četvrti zavjet, a to je hospitalitet. Pod tim pojmom podrazumijeva se svako karitativno djelo. To su zapravo ljubav i milosrđe na djelu. Bolnički red sv. Ivana od Boga je pretežno laička družba, što znači da su većina redovnika nesvećenici - odnosno časna braća, iako među njima ima i nešto svećenika, koji pastoralno djeluju u službi bolesnima ili su duhovnici po samostanima milosrdne braće.

Kako se postaje milosrdni brat?

Mladić, koji želi postati milosrdni brat ili svećenik mora biti stariji od 17 godina. Osim toga mora biti spreman živjeti po evanđeoskim zavjetima: a to su siromaštvo, čistoća, poslušnost i hospitalitet, tj. obavezan je obavljati neko karitativno socijalno zanimanje. Redovnički život počinje s postulaturom koja traje najmanje 6 mjeseci. U postulaturi su kandidati koji se upoznaju s redom, te uče njemački jezik. Poslije postulature je oblačenje habita, kandidat dobiva redovničko ime, te ulazi u novicijat. U novicijatu intenzivnije upoznaje redovnička pravila, konstitucije i statute reda, njegovu povijest, duhovnost i poslanje, tj. karizmu reda. Uz sve to rade u svojim ustanovama kako bi što bolje upoznali svoje poslanje. Poslije novicijata je polaganje prvih zavjeta, na godinu dana, koji se obnavljaju pet puta. Taj dio u ovom redu zove se skolastikat, u tom vremenu kao privremeni članovi ove zajednice studiraju neko zanimanje, koje je povezano s poslanjem, a to može biti bolničar, liječnik, psihijatar, socijalni radnik, apotekar, teolog-svećenik, sve ovisi dakle o tome kakve tko sposobnosti ima. Poslije petog obnavljanja zavjeta slijedi polaganje slavnih ili vječnih zavjeta.

Red milosrdne braće bio je poznat i u Hrvatskoj.

Prije Drugoga svjetskoga rata milosrdna braća imali su bolnicu na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića. Od nje je ostala samo kapelica Ranjenoga Isusa. Milosrdna bi braća u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu rado ponovno došla, ali je prije svega potrebno nekoliko mladića koji bi se odlučili krenuti putem sv. Ivana od Boga, tj. postati časni brat ili svećenik. Uvjeti koje pružaju milosrdna braća i načini na koje rade na europskom su vrhu, a njihov ponovni dolazak u naše krajeve sigurno bi podigao medicinsku uslugu na mnogo višu razinu. Prije nekoliko godina u ovaj red stupio je kao prvi puta u najnovijoj povijesti jedan naš 23-godišnji mladić Filip Šljivić, rodom iz Bosne. Ostavio je svoju domovinu i svoj narod, da bi se posve predao Bogu i ljudima koji ga trebaju. Zato ako se netko osjeća pozvanim činiti dobro ili tko želi nešto više saznati o ovom redu neka se obrati na sljedeću adresu:

Frater Philipp Šljivić
Pruefeninger Strasse 86
D-93049 Regensburg
DEUTSCHLAND
Tel.: 0049/9413691032

Na toj adresi mogu se dobiti prospekti o ovom redu na hrvatskom jeziku, kao i knjigu sv. Ivana od Boga i na njemačkom i na hrvatskom.

FRANCISKO PAVLJUK

Milosrdna braća

Sveti Ivan od Boga utemeljitelj reda Milosrdne braće Utemeljitelj reda Milosrdne braće (OH) je sveti Ivan od Boga. Rodio se 1495. godine u Portugalu. Zbog životnih prilika kasnije je živio u Španjolskoj. Po naravi je bio nemirni avanturist, energičan i požrtvovan tip. Lutao je po cijeloj Europi i promijenio brojna zanimanja. Tako je bio pastir, vojnik, putujući trgovac, bolničar i napokon utemeljitelj redovničke zajednice. Obratila ga je 1539. godine propovijed sv. Ivana iz Avile. Slušajući njegove riječi ganuo se do suza. Istrčao je iz crkve i stao glasno naricati. Gospodin zahvaća njegovo srce do te mjere da svojim sugrađanima izgleda kao lud. Uvjereni u to zatvaraju ga u neki hospicij. Međutim, u njemu se pokazao zdravijim i razboritijim od onih koji su ga zatvorili. Vidjevši kako osoblje hospicija postupa s psihičkim bolesnicima, otkriva svoj poziv: on će služiti bolesnicima i nemoćnima. Tom je prilikom rekao: “Neka mi Bog dade vremena da osnujem jednu bolnicu gdje bih mogao prihvatiti ove siromahe i služiti im kako ja želim.” Osnovao je kasnije prvu bolnicu u gradu Granadi u Španjolskoj. Tamo je i preminuo na koljenima i s križem u ruci 8. ožujka 1550. godine. U Katoličkoj crkvi njegov se spomendan slavi 8. ožujka. U Hrvatskoj postoji jedna kapelica posvećena njemu u čast i to u župi Ičići kod Opatije. A psihijatrijska bolnica Vrapče u Zagrebu od 8. ožujka ove godine nosi također njegovo ime. Bolnički red Milosrdne braće sv. Ivana od Boga Sveti Ivan od Boga udario je temelje novoj družbi – Družbi milosrdne brace koja će se brinuti za bolesnike i bijednike. I danas, pet stoljeća od njegove smrti njegova karizma još uvijek živi. Red djeluje u 45 država diljem svijeta u više od 250 modernih socijalnih ustanova kao što su bolnice, ustanove za retardirane i duševne bolesnike, ustanove koje zbrinjavaju beskućnike, starački domovi, domovi za napuštenu djecu, centri za ovisnike, te mnoge druge karitativne ustanove i organizacije. Glavno obilježje reda Milosrdne braće je u prihvaćanju i njegovanju bolesnika u cijelosti njegove osobe, tj. primjenom znanstveno-medicinskih metoda liječiti čitavu osobu. Svi smo mi pozvani da liječimo drugima rane, služimo bolesnima, nemoćnima, siromašnima i svima onima koji trebaju nasu pomoć. Isus nam poručuje: “Ljubite jedni druge; kao sto sam ja ljubio vas, tako i vi ljubite“. A sv. Ivan od Boga poručuje: „Činite dobro, braćo!“ Redovnička zajednica Kao i sve druge redovničke zajednice tako i ova zajednica ima svoje redovničke dokumente i pravila (sv. Augustina) na kojima se život u zajednici orijentira. Molitva, rad i odmor su glavna obilježja njihovog dnevnog reda. Zajednička i osobna molitva, te bratska zajednica su glavni izvori njihove životne snage. Uz tri evanđeoska savjeta: čistoću, siromaštvo i poslušnost, Milosrdna braca imaju i četvrti, a to je hospitalitet. Pod tim pojmom podrazumijeva se svako karitativno djelo. To je zapravo ljubav i milosrđe na djelu. Bolnički red sv. Ivana od Boga je pretežno laička družba, što znači da većina redovnika nisu svećenici već časna braća, iako među njima ima i nešto svećenika koji pastoralno djeluju u službi bolesnima ili su duhovnici po samostanima Milosrdne braće. Ni sam utemeljitelj reda sv. Ivan od Boga nije bio svećenik, nego samo redovnik – časni brat, ali je veoma bio dobar duhovni savjetnik. Austrijska provincija bolničkog reda Milosrdne braće sv. Ivana od Boga, posvećena sv. Mihaelu Arkanđelu sa sjedištem u Beču danas broji oko 25 redovnika. Nijedan od njih nije svećenik, pa ni poglavar provincije – provincijal. Red danas ima oko 1500 redovnika u svijetu, od kojih su 150 svećenici. A u Austriji, u Grazu je međuprovincijski novicijat (tj. austrijska, njemačka i češka provincija imaju zajednički novicijat). Službeni jezik u novicijatu je njemački. Kako se postaje Milosrdni brat? Mladić, koji želi postati Milosrdni brat mora biti stariji od 17 godina, neoženjen. Osim toga mora biti spreman živjeti po evanđeoskim savjetima: a to su siromaštvo, celibat, poslušnost i hospitalitet; tj. obaveza obavljati neko karitativno socijalno zanimanje. Redovnički život započinje takozvanom postulaturom koja traje najmanje 6 mjeseci, a najviše 2 godine. U postulaturi su kandidati koji se upoznaju s redom, te uče njemački jezik. Poslije postulature je oblačenje, kandidat dobiva redovničko odijelo (habit) te ulazi u dvogodišnji novicijat. U novicijatu intenzivnije upoznaje redovnička pravila, konstitucije i statute reda, povijest reda, duhovnost i poslanje (karizmu) reda. Uz sve to rade u svojim ustanovama kako bi što bolje upoznali svoje poslanje. Poslije novicijata je polaganje prvih redovničkih zavjeta na godinu dana, koji se kasnije obnavljaju pet puta. Taj dio zove se u redu Milosrdne braće skolastikat, a u tom vremenu studira se neko zanimanje, koje je povezano s poslanjem, a to može biti bolničar, liječnik, menadžer za bolnice, psihijatar, socijalni radnik, apotekar, teolog – svećenik, sve ovisi dakle o tome kakve tko sposobnosti, nadarenosti i talente ima. Poslije petog obnavljanja zavjeta slijedi polaganje svečanih ili vječnih zavjeta. Tim činom postaje se punopravnim članom reda. Hrvati u redu Milosrdne braće U Austriji u postulaturi u Grazu nalazi se jedan hrvatski mladić iz Virovitice, Vlado Perković. U novicijatu također u Grazu nalaze se dva Hrvata i to Anselm Antun Mandić OH iz Osijeka i Michael Željko Blažanović OH iz Slavonskog Šamca. U Beču je na službi isto jedan Hrvat fra Ambros. U talijanskoj provinciji red ima dva Hrvata; fra Kristijan Sinković OH i svećenik – milosrdni brat fra Ivica Karlo Lapić OH, iz okolice Sinja. On je ove jeseni zaređen za svećenika, a mladu je misu prije mjesec dana proslavio u svetištu Gospe Sinjske u Sinju. Po struci je stomatolog. Red nastoji otvoriti svoje ustanove i u Hrvatskoj. Naime, prije II. svjetskog rata imali su svoje bolnice u Hrvatskoj (Zagreb, Zadar…), a ove se godine slavi i 200. obljetnica dolaska Milosrdne braće u Zagreb, gdje su dugo godina imali svoju bolnicu na Trgu bana Josipa Jelačića, a od koje je ostala današnja kapela Ranjenoga Isusa. No, prije je toga potrebno još hrvatskih mladića koji bi se odlučili krenuti putem sv. Ivana od Boga i služiti bolesnicima. Budućnost reda u Hrvatskoj Velikani poput sv. Ivana od Boga, zahvaćeni Duhom Svetim i danas zadivljuju mlada plemenita srca. Svi se slažemo da sebe, svijet i život na zemlji i oko sebe trebamo poboljšati. U svojoj okolini i posvuda susrećemo mnogo nevolje i bijede. Ljudi trpe na najrazličitije načine. Traže pomoć i olakšanje. Dragi čitatelju! Ako te je ovaj primjer sv. Ivana od Boga potaknuo i ohrabrio da se i ti uključis u borbu za jedan bolji svijet, ispunjen dobrotom, ljubavlju i milosrđem, to možeš ostvariti na poseban način u redu Milosrdne braće, u zajednici dobrotvora, koju je On utemeljio. Za to ne treba neka velika izobrazba, nego prije svega dobro srce i plemenitost duše. Danas postoje i zajednice Milosrdne braće po Europi i širom svijeta. Rade na suvremeni način u bolnicama i drugim dobrotvornim ustanovama. Ponovni dolazak Milosrdne braće u Hrvatsku podigao bi medicinsku uslugu na mnogo višu razinu. Želiš li im se i ti dragi prijatelju pridružiti, možeš postati Milosrdni brat i tako nasljedovati Krista kao sv. Ivan od Boga. I ti možeš postati Milosrdni brat! Ako se osjećaš pozvanim da činiš dobro, javi se na jednu od sljedećih adresa: Dr. Ivan Zirdum – svećenik Strossmayerov trg 5, pp. 51 31400 Đakovo Telefon: 031/802-112 (na ovoj adresi mladići mogu dobiti besplatne knjige na hrvatskom jeziku o životu i djelu sv. Ivana od Boga i Milosrdnoj braći) ili Provinzial Frater Paulus Kohler OH Taborstr. 16 A-1020 Wien/Austrija Telefon: 0043/121121 E-mail: p.provinzial@bbprov.at

1.12.2004 pripremio: Francisko Pavljuk, uz pomoć hrvatske Milosrdne b

BOLNICA ZA PSIHIČKE BOLESNIKE
Strmac
Datum objave: 25.8.2006
Posavska hrvatska, Slavonski BrodBivšu bolnicu na Strmcu zakupio je na pedeset godina bolnički Red milosrdne braće sa sjedištem u Italiji. Nekada su se u bolnici na Strmcu, koja je djelovala u sklopu novogradiške Opće bolnice, liječili oboljeli od plućnih bolesti. Kako je posljednih godina bila prazna, od propadanja su je spasili članovi bolničkog Reda milosrdne braće koji će ju preurediti u dom za psihičke bolesnike, u zdravstvenu ustanovu po visokim europskim standardima. – Ulaganja bi barem prema prvim procjenama trebala biti između milijun i pol i dva milijuna eura, a planira se otvorenje stotinjak kreveta, rekao je Kristijan Sinković, prior Reda milosrdne braće. Ovaj projekt poduprli su Brodsko-posavska županija, Požeška biskupija, te Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. – Ovaj projekt je izvanredan i značit će ne samo rasterećenje doma u Ljeskovici nego i to da veliki broj psihičkih bolesnika koji se nalaze diljem Hrvatske dođu nazad, svojim najbližima, napomenuo je ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić. U pvoj fazi obnove doma predviđeno je zapošljavanje 100 osoba.

Milosrdna braća Ivana od Boga ponovo u Hrvatskoj
Šumetlica, Nova Gradiška, 27.08.2006.

Ivan od Boga.

Nakana je Milosrdne braće u zgradi nekada poznate plućne bolnice na Strmcu otvoriti bolnicu za psihičke bolesnike


Sa sjedištem u Šumetlici nedaleko Nove Gradiške utemeljena je zajednica Bolničkog reda sv. Ivana od Boga i uspostavljena Provincija svetog Ambrozija, kojoj je na čelu prior fra Kristijan Sinković. Ovaj Red svojim djelovanjem u Hrvatskoj dao je značajan doprinos na medicinskom i socijalnom području, ali je prestao djelovati sredinom prošlog stoljeća. U dogovoru s požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem, talijanska Lombardsko-venecijanska provincija spomenutog Reda uputila je u Hrvatsku nekolicinu braće hrvatskog podrijetla. Nakana je Milosrdne braće u zgradi nekada poznate plućne bolnice na Strmcu otvoriti bolnicu za psihičke bolesnike, te su tim povodom ravnatelj bolnice u Novoj Gradiški dr. Igor Ferenčina i fra Kristijan Sinković u Bolnici potpisali Ugovor o zakupu poslovnog prostora.

Na svečanosti su bili nazočni požeški biskup Škvorčević, ministar zdravstva i socijalne skrbi RH dr. Neven Ljubičić, te brojni predstavnici crkvenih i državnih institucija. Fra Kristijan Sinković izrazio je radost što se red Milosrdne braće nakon dugo vremena ponovno vraća u Hrvatsku te zahvalio biskupu Škvorčeviću za sve što je učinio na tom području. Ujedno je izrazio nadu da će do kraja ove godine riješiti administrativne poslove i na proljeće započeti s obnovom bolničkog objekta na Strmcu, kojeg žele urediti po visokim europskim standardima.

Biskup Škvorčević zahvalio je Milosrdnoj braći što su po povratku u Hrvatsku svoju zajednicu utemeljili na području Požeške biskupije. 'Dolaze nam hrvatska braća, članovi Bolničkog reda u Italiji i drugim državama te stručno osposobljeni žele vjerničkim srcem služiti ranjenom čovjeku na našim prostorima. Nastojat će u ime Božje tom čovjeku vratiti dostojanstvo. Neka Bog blagoslovi ovo plemenito djelo služenja Katoličke crkve na socijalnom području', istaknuo je biskup.
(HKR)