Sada je: 19 stu 2019 02:03.





Započni novu temu Odgovori  [ 7 post(ov)a ] 
 Romanika 
Autor/ica Poruka
VIP član

Pridružen/a: 10 lip 2009 19:14
Postovi: 3589
Spol: žensko
Post Romanika
Rascjepkanost Europe u romanici
11. i 12 stoljeće

"Na europskome kontinentu, na površini na kojoj je danas tridesetak država, tada ih je bilo dvjestotinjak. Dovoljno je spomenuti kako je takvih državica, samo na području današnje Njemačke, bilo čak 72, a na tlu Italije tridesetak. No, prisjetimo se kako je Karlo Veliki u 9 stoljeću bio ujedinio gotovo cijelu zapadnu Europu, a da u doba Rimskog carstva, nisu samo zemlje oko Sredozemlja, nego i velik dio Europe, bile u sastavu jedne države.
Osim što se svaka jedinica (vojvodstvo, grofovija, kneževina, kraljvina itd.) zatvarala u svoje granice granice, unutar njih je bila još veća rascjepkanost jer je temelj privrede bila zemljoradnja, pa je svatko žestoko branio vlastiti posjed, te su se jedan do drugoga nizali posjedi triju glavnih nositelja društvenog života: plemstvo, svećenstvo i građanstvo.
Karta Europe toga doba doima se poput tkanine usitnjena ukrasa, a simboli kakvima bismo mogli prikazati tu trodjelnu moć bili bi plemićki dvorci, samostani i gradovi. Čak i unutar svakog većeg grada bila je slična unutarnja podjela.
Takva način organizacije društva i iskorištenja prostora - kad su sile što drže na okupu pojedini dio, mogli bismo reći sile ograđivanja i odvajanja, moćnije od sila što ih povezuju - našao je svoj izraz i u načinu komponiranja u likovnoj umjetnosti, pa ga možemo promatrati odnosno "čitati" i u tlocrtu građevina i u načinu komponiranja vanjskih oblika. Dva zakona što kao da vladaju tadašnjom arhitekturom, ali i likovnim umjetnostima u cjelini, mogli bismo nazvati zakonom zbrajanja (adicije) i podređivanja (subordinacije)."

Radovan Ivančević

slika

Samostanska crkva Saint-Nectaire, započeta oko 1080. Puy-de-Dome, Francuska

Tlocrt romaničke crkve i shema prostornih tijela, razmjerno samostalnih volumena, što se zbrajanjem povezuju u unutarnji prostor.

slika slika


26 stu 2009 20:08
Profil Pošalji e-mail
VIP član

Pridružen/a: 10 lip 2009 19:14
Postovi: 3589
Spol: žensko
Post Re: Romanika
Zakon zbrajanja ili adicije

"Zakon zbrajanja znači da se neku veću cjelinu slaže (komponira) tako da uvijek jasno prepozajemo dijelove od kojih je sastavljena i imamo dojam kao da bi ti dijelovi mogli i samostalno postojati. Bitno je svojstvo romaničke kompozicije relativna samostalnost dijelova. To načelo komponiranja otkrivamo u gotovo svakoj likovnoj umjetnosti, iako je, naravno, u svakoj izraženo na osobit način. Promatrat ćemo ga u tlocrtu i volumenu romaničkih crkva, na brončaima i drvenim vratnicama portala, na drvenim stropovima ranoromaničkih bazilika, i na zidnim slikama i minijaturama u rukopisima."

Radovan Ivančević


05 pro 2009 02:13
Profil Pošalji e-mail
VIP član

Pridružen/a: 10 lip 2009 19:14
Postovi: 3589
Spol: žensko
Post Re: Romanika
Adicija u arhitekturi

"Tako nam se romanička crkva izvana doima sastavljenom od onakvih kockica, prizma, valjaka, piramida i stižaca kakvima se igraju mala djeca kada slažu različite komcinacije. Pogledamo li istočni dio tipične romaničke crkve u Francuskoj, vidjet ćemo da se svaki prostorni dio izvana jasno odvaja od drugoga: najviši je toranj ili oktogon nad križištem (gdje se sijeku glavni i poprečni brog), zatim se nižu položene trokutne prizme krovišta nad pravokutnim prizmama krakova transepta i svetišta, na koje se prislanja velika glavna apsida u obliku poluvaljka s krovom u obliku polustošca, oko nje se ovija niži i širi valjkasti ophod (deambulatorij), a uza nj se pripijaju manje polukružne apsidice (apsidiole), priljubljene i uz krakove poprečna broda. Iako je građevina cjelovita i iznutra ima povezan prostor u kojemu se slobodno možete kretati iz jednog u drugi dio, izvana je u oblikovanju volumena osobito naglašena relativna samostalnost svakoga prostornog dijela.
I u tlorisu se može jednako jasno zamijetiti kao je ta peterobrodna bazilika s trobrodnim transeptom sastavljena od niza prostornih jedinica. Temeljna jedinica je kvadrat u kojemu se sijeku glavni i poprečni brod, nazvan križištem. Njegov oblik i veličina ponavlja, ili su iz njega izvedene sve ostale mjerne jedinice. Svaki nadvođeni dio glavnog broda izmeđ dviju pojasnica širok je kao polovica kvadrata križišta, a svaki jaram bočnih brodova velik je poput četvrtine toga kvadrata (pa ako spojiš četiri, dobit ćeš jednaku površinu kakvu ima križište). Kvadrat križišta ponavlja se dva puta u krakovima tranepta i jednom u svetištu, a srednji brod crkve dugačak je kao šest križišta.
Sličnu kompoziciju vidimo i u tlocrtu opatijske crkve u Clunyju, samo što je ona još raščlanjenija, jer ima dva transparenta, jedan duži i jedan kraći."

Radovan Ivančević


06 pro 2009 01:11
Profil Pošalji e-mail
VIP član

Pridružen/a: 10 lip 2009 19:14
Postovi: 3589
Spol: žensko
Post Re: Romanika
Adicija u slikarstvu

"Pošto je jednak zakon komponiranja cjelina sastavljenjem dijelova primjenjuje i u slikarstvu, dobro ga se može zamijetiti na oslikanim drvenim stropovima ranoromaničkih crkva.
Strop od dasaka pojačan je letvama što oblikuju kvadratična polja. Svako je tako uokvireno polje oslikano, ali tako da u pojedinomu polju nije cijeli prizor, nego je često podijeljen u dva ili tri susjedna polja: u jednomu je prikazana Bogorodica s djetetom koja sjedi na prijestolju, u drugom pristupaju i klanjaju se sveta tri kralja, a u trećemu stoji sv. Josip iza Bogorodice. Kako bismo sastavili cjelovit prizor Poklonstva kraljeva, moramo u duhu povezati čak tri jasno omeđena, uokvirena i odvojena (samostalna) polja: cjelina slikane kompozicije nastaje, dakle, zbrajanjem (adicijom) susjednih samostalnih i uokvirenih polja. Takvo načelo primjenjuje i slikar sitozora ili iluminator pri oslikavanju stranica rukopisnih knjiga. Iako je stranica i najveće knjige razmjerno malena (u uporedbi sa zidnom ili stropnom slikom, pa i oltarnom), čini nam se kako umjetnik toga doba ne može "otrpjeti" cijelu stranicu, nego je najprije podijeli u niz samostalnih manjih polja, svako posebno uokviri (daklem međusobno ih odvoji) i tek potom oslika svako za sebe. I u minijaturama svako polje kadšto sadrži odvojen prizor, ali ponekad su u poljima i dijelovi jednoga prizora, te ga možemo pojmiti tek zbrajanje svih okvirima razdvojenih dijelova."

Radovan Ivančević

slika

Sv. Martin, Zillis, oko 1140. Dio drvenog oslikanog stropa s prizorima Bijega u Egiptu i Pokolja nevine djece, s time da je svaki podijeljen u tri polja i zasebno uokviren, a tek njihovim zbrojem (adicijom) možemo očitati cijeli prizor.


10 pro 2009 16:27
Profil Pošalji e-mail
VIP član

Pridružen/a: 10 lip 2009 19:14
Postovi: 3589
Spol: žensko
Post Re: Romanika
Adicija u kiparstvu

"Naravno da su i romanički reljefi komponirani po jednakomu načelu. Vratnice crkvenog portala sastoje se od dvaju krila. Svako krilo je cjelina. No, romanički majstor - svejedno lijeva li ih u bronci ili oblikuje od drva - nikad ih neće promatrati kao cjelinu, nego svako krilo dijeli uz niz manjih polja, svako uokvireno tako da je razmjerno samostalno, a sjelinu vratnica dobit ćemo tek zbrajanjem. jedan od najljepših primjera tako komponiranih romaničkih vratnica, a izuzetan po tomu što su vrata, iako od drva, odlično sačuvana, jesu vratnice splitske katedrale, što ih je rezbario majstor Andrija buvina početko 13. stolječa (1214.).
Svako krilo je podijeljeno u 14 malih polja s reljefnih prizorima iz Kristova života, a svako je od njih odvojeno vanjskim okvirom u ravnini vrata i još posebno unutarnjim ukošenim okvirom, poput odvojene slike.

Tako su komponirana i krila brončanih romaničkih vratnica, pa je svako krilo podijeljeno u mnogo polja (npr. u Beneventu, 11. st. čak 35 polja). Očuvanih ima u Italiji i Njemačkoj. Međutim,
da se vratnice može oblikovati poput samo pet velikih reljefa pokazuje u renesansi Ghiberti, a da se krila vratnica može oblikovati i kao dvije djeline, bez podjele, dokazujemo primjerom modernih vratnica sv. Petra, giacoma Manzua.

Dok zakon ili načelo adicije odgovara zbrajanju relativno samostalnih posjeda ranog srednjeg vijeka, zakon ili načelo subordinacije (podređenosti ili, u obratnom smjeru, nadređenosti), primijenjeno u komponiranju građevine, moglo bi poslužiti kao model feudalnog sustava, u kojemu vlada načelopodređenosti manjih feudalaca (vazala) većima (sizerenima).
Stupnjevana i stepenasta kompozicija istočnog dijela romaničkih crkva, mogla bi poslužiti kao model kada bismo htjeli zorno predočiti ustroj feudalnog društva, osobito ako ga usporedimo s piramidom. Kao što je egipatska piramida prikladan, zoran izraz društvene hijerarhije - sustava u kojemu svekolika vlast na vršku pripada jednoj osobi (apsolutnom vladaru, faraonu), slično stranicama i bridovima što se sastaju u jednoj točki (vrhu), tako je stupnjevita kompozicija
istočnog dijela romaničke crkve prikladan slikoviti model ustroja feudalnog srednjovjekovnog društva."

Radovan Ivančević


19 pro 2009 11:58
Profil Pošalji e-mail
VIP član

Pridružen/a: 10 lip 2009 19:14
Postovi: 3589
Spol: žensko
Post Re: Romanika
Likovne umjetnosti podređene arhitekturi

"Zakon podređenosti vrijedi u doba romanike i u odnosu među likovnim umjetnostima: arhitektura je nositelj izraza, a njoj se podređuju kiparstvo i slikarstvo.To znači da o arhitektonskom okviru, u kojes se umeće reljef, ili o oslikanoj plohi zida ovisi oblikovanje reljeda i slike.
Podređenost arhitekturi ili ovisnost kompozicije skulpture, odnosno reljefa o arhitektonskom okviru očituje se u zakonu kadra, a podređenost zidnoga slikarstva očituje se u plošnosti (poštivanje zidne plohe) i dosljedno tomu u vertikalnoj perspektivi."

Radovan Ivančević


20 pro 2009 01:33
Profil Pošalji e-mail
VIP član

Pridružen/a: 10 lip 2009 19:14
Postovi: 3589
Spol: žensko
---------
Post Re: Romanika
Romanika -
Arhitektura

"Zbog usitnjenosti društveno-političkih zajednica, država i državica, njihove relativne izoliranosti i razmjerne samostalnosti, tipična je pojava u arhitekturi romanike da svaka pokrajina ili regija ima po nečemu svojestveno oblikovanje kakvo se međusobno znatno razlikuje. Važno je istaknuti regionalizam romanike, kako bismo poslije spoznali koliko se to razdoblje razlikuje od umjetnosti gotike, što će, i unutar pojedine države i na području cijele Europe, imati zajedničko obilježje i duh, biti gotovo jedinstvena umjetnost, pa je se zato i naziva internacionalnom gotikom."

Radovan Ivančević

Katedrala u Speyeru, 12. st.
Njemačka, apsisalni dio s parom istočnih zvonika i istaknutim križištem.

slika


23 ožu 2010 21:09
Profil Pošalji e-mail
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 7 post(ov)a ] 


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
cron