Sada je: 21 stu 2018 02:12.





Započni novu temu Odgovori  [ 11 post(ov)a ]  Stranica 1, 2  Sljedeća
 Svetište bl.Augustina Kažotića u Trogiru 
Autor/ica Poruka
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
Post Svetište bl.Augustina Kažotića u Trogiru
Unutrašnjost crkve







Zadnja izmjena: zdenka; 07 kol 2010 18:57; ukupno mijenjano 1 put/a.

07 kol 2010 18:53
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
Post Re: Svetište bl.Augustina Kažotića u Trogiru
Pogled sa rive



07 kol 2010 18:56
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
Post Re: Svetište bl.Augustina Kažotića u Trogiru
Klaustar u samostanu









07 kol 2010 19:08
Profil Pošalji e-mail
Reg. korisnik
Avatar

Pridružen/a: 25 svi 2009 23:23
Postovi: 1217
Lokacija: Osijek
Spol: muško
Post Re: Svetište bl.Augustina Kažotića u Trogiru
Hvala :sll: ti Zdenka na prekrasnim fotografijama!!


07 kol 2010 22:41
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
Post Re: Svetište bl.Augustina Kažotića u Trogiru
Prema kanonizaciji bl. Augustina Kažotića
05 Svibanj 2010

05. 05. 2010. - Provincijsko vijeće Hrvatske dominikanske provincije je, na zasjedanju 28. travnja u samostanu bl. Augustina Kažotića u Zagrebu, dalo svoju suglasnost da se konstituiraju akteri u kauzi kanonizacije bl. Augustina Kažotića i da se glavni postulator Reda o. Vito T. Gomez (Rim) imenuje postulatorom kauze.

Vijećnici su potpisali dokument koji je odmah poslan u Generalnu postulaturu Reda u Rimu, koja daje potpunu potporu u pokretanju postupka za kanonizaciju bl. Augustina Kažotića.

Upravo je u tom vidu tajnik Generalne postulature Reda o. Francesco Ricci bio nedavno u Luceri radi dogovaranja pokretanja postupka za proglašenje svetim našega Blaženika. Pokretač kauze je biskupija Lucera-Troia, u kojoj se i nalazi grob blaženog Augustina Kažotića (+1323.).

Naime, lucerski biskup mons. dr. Domenico Cornacchia pokazuje veliku otvorenost i spremnost za reaktiviranje postupka kanonizacije. Stoga je i predloženo da se najprije konstituiraju akteri kauze i imenuje postulator.

Tim potpisivanjem naša je Provincija postala suakter kauze. Očekuje se da i Zagrebačka nadbiskupija dadne svoju suglasnost kao suakater u kauzi kanonizacije. Zašto se tako dugo čeka? Donosimo izvadak iz razgovora dominikanskog provincijala o. Ante Gavrića, objavljenog u Glasu Koncila, u broju 15, od 11. travnja 2010.:

GK: U posljednje vrijeme sve češće govorite o bl. Augustinu Kažotiću. Može li se nadati da će prvi hrvatski blaženik nakon više stoljeća biti i proglašen svetim?

Dr. GAVRIĆ: Čudno je i žalosno što se nije organiziranije i koordinirano radilo na kanonizaciji bl. Augustina Kažotića. Možda je postojala i bojazan da bi isticanje njegove kanonizacije „kočilo“ neki drugi postupak kauze. Kažotiću „s pravom pripada jedno od najodličnijih mjesta u društvenoj, kulturnoj i religioznoj prošlosti hrvatskog naroda“, ističe akademik Franjo Šanjek, koji svojim radovima pokazuje i veliki ugled što ga je Kažotić imao među svojim suvremenicima u Europi s kraja 13. i početka 14. stoljeća. Želio bih, i nastojim u suradnji s provincijskim promotorom dr. Marijanom Biškupom, da blaženi Augustin Kažotić dobije ono mjesto koje zaslužuje. Preporučujem vjernicima da mole njegov zagovor kao i zagovor drugih naših blaženika i svetaca koji ostaju nekako olako i nepravedno u zaboravu.

Hrvatski dominikanci rade pojačano na širenju kulta bl. Augustina, u svojim propovijedima, po župama, u tisku, na radiju, filmu i posredstvom novih medija. Augustin Kažotić, rodom Trogiran, bio je zagrebački biskup i biskup Lucere u Južnoj Italiji.

Dominikanske župe bl. Augustina Kažotića i Kraljice sv. Krunice iz Zagreba te Hrvatska dominikanska provincija organiziraju hodočašće u Luceru bl. Augustinu Kažotiću od 31. svibnja do 5. lipnja 2010. Više o hodočašću možete vidjeti na našoj stranici, u najavama.

Švicarski dominikanac o. Paul-Bernard Hodel, profesor crkvene povijesti na Sveučilištu u Fribourgu (Švicarska) priprema positio historica – prikupljajući svu povijesnu dokumentaciju.

Provincijski promicatelj štovanja naših svetaca i blaženika o. Marijan Biškup, umirovljeni profesor moralne teologije na KBF-u, priprema ikonografiju bl. Augustina Kažotića, u kojoj foto prilozima pokazuje kontinuitet štovanja našeg Blaženika.
Ima i nekoliko važnih svjedočanstava primljenih milosti po zagovoru bl. Augustina Kažotića.
Ovih je dana u dominikanski samostan sv. Nikole u Korčuli stigla je nova slika bl. Augustina Kažotića. Napravio ju je Boguslaw Lorek, umjetnik iz Poljske koji se bavi sakralnom umjetnošću i bit će postavljena u samostanskoj crkvi.


slika


Zadnja izmjena: zdenka; 31 kol 2010 21:38; ukupno mijenjano 1 put/a.

31 kol 2010 21:13
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
Post Re: Svetište bl.Augustina Kažotića u Trogiru
ZAŠTITNIK I ČUVAR POSLJEDNIH VITEZOVA TEMPLARA NA NAŠIM PROSTORIMA

Templarski Viteški Red Sv. Bernarda i M. Magdalene ovime želi odati posebnu počast prvom hrvatskom blaženiku,

uvaženom srednjovjekovnom intelektualcu, jednom od prvih teoloških pisaca u Hrvatskoj, a nadasve borca za obespravljene. Trogirski dominikanac i zagrebački biskup Augustin Kažotić, unatoč tome što je bio »ogledalo čistoće i škola kreposti« bio je temeljem poznatih zapisa zaštitnik i čuvar posljednjih vitezova templara na našem području, koji su živjeli i umrli u Zagrebu. Svojom odlukom i odnosu prema njima osigurao ima je dostojno i mirno okončanje života davši im u današnjoj Novoj Vesi, na mjestu gdje se danas nalazi crkva Sv. Ivana Krstitelja, utočište i sigurnost da u miru dočekaju svoje zadnje dane. Želimo spasiti od zaborava dobročinstva koja je uz ostale činio i u kojima je živio naš blaženik i da se nikada ne zaboravi što je za templare učinio stavivši ih pod svoju zaštitu kada su bili nepravedno optuženi, proganjani i osuđeni.

Kažotićevo nepresušno duhovno vrelo

Prvi hrvatski blaženik umro je 3. kolovoza 1323. godine u južnotalijanskome gradu Luceri, gdje je bio biskupom tek godinu dana. Unatoč tomu poznat je kao lucerski biskup, ali kod nas mnogo više kao zagrebački, kojim je postao dvadeset godina ranije (1303.).
Uz njegovo ime veže se i jedna od legendi o postanku imena Zagreb. Pripisuje mu se, naime, izgradnja zdenca podno zidina biskupskoga Zagreba, o kojoj je u »Povijesti zagrebačke stolne crkve«, tiskanoj 1796. godine, kanonik Baltazar Adam Krčelić zapisao: »Biskup Augustin je u vrijeme velike suše, kad se podizala zagrebačka stolna crkva (oko 1312.), svojim molitvama od Boga isprosio nepresušno vrelo. To je ono vrelo što i (danas) teče ispod biskupskoga grada. Ovaj izvor nikada ne presušuje i njegova voda, nekoć kao i sada, isto tako služi i za lijek protiv groznice«.
Prema Krčelićevu opisu biskup Kažotić je tada, predvodeći veliku procesiju ispod svoga grada, zastao i motikom ogrnuo nešto zemlje iz koje je u tome času potekla voda. Neki su, kako legenda kaže, zdenac koji je na tome mjestu potom podignut htjeli nazvati biskupovim, ali ipak prevladaše oni koji ga nazvaše Zagrebom jer se u njem uvijek moglo zagrabiti vode.
Kasnije je, doduše, s****o bilo samo mjesto, jer neki tvrdiše da je to bilo na poziciji Manduševca, a drugi vjerovaše da je to vrelo bilo u Vlaškoj ulici, stvarno ispod biskupova grada. Među njima je bio i mnogo kasniji zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac koji je 1823. godine (točno 500 godina nakon biskupove smrti), u spomen blaženomu Augustinu Kažotiću, dao postaviti kameno krunište zdenca baš u Vlaškoj (na broju 23). Duž oplošja toga kruništa dao je uklesati latinski napis koji u prijevodu glasi: Bogu najboljem i najvećem / Crpst ćete vodu u radosti iz izvora. / Spasitelja (Izaija G. 12, V 3). / Vodu koju je molitvama od Boga izmolio / blaženi Augustin Kažotić zagrebački biskup. / Maksimilijan Vrhovac svećenik slavne crkve / ovim je kamenom opasao 1823. Taj kameni zdenac kao spomen obilježje izvora »Zagreb« danas se nalazi u stalnom postavu Muzeja grada Zagreba, gdje ilustrira priču o počecima grada i nastanku njegova imena. Odmah uz njega tu je i velika slika zagrebačkog biskupa Kažotića, koju je polovicom 18. stoljeća naslikao bečki majstor Johann Jacobe.
No, Kažotić, dakako, nije poznat samo po toj legendi. Uz Zagreb, odnosno zagrebačku biskupiju, vežu ga značajni pothvati, pogotovo onaj u reformi školstva. Obnovio je zagrebačku katedralnu školu, zahvaljujući kojoj je Zagreb u srednjem vijeku bio najvažniji obrazovni centar u Hrvatskoj i Slavoniji. Kažotićev ustroj katedralne škole bio je putokazom razvoju visokoga školstva u kojem tijekom renesanse i humanizma presudnu ulogu imaše redovnici, ponajprije dominikanci, franjevci i pavlini.
Provodeći svestranu obnovu biskupije, Kažotić je, uvođenjem crkvenog pjevanja, prepravio i bogoslužje, koje je ostalo poznato kao Zagrebački obred (po nekima, s misnim obrascem preuzetim iz dominikanske liturgije). Taj se obred u Prvostolnici održao do 1790. godine kada ga je biskup Vrhovac zamijenio rimskim.
Augustin Kažotić je kao vodeći onodobni hrvatski intelektualac bio izrazito cijenjen u europskim kulturnim krugovima na razmeđu 13. i 14. stoljeća. Kao vrstan govornik i učenjak proslavio se ne samo u Hrvatskoj, već i u Francuskoj i Italiji. Pripadao je uskom krugu ljudi koji su u srednjem vijeku pridavali važnost proučavanju prirodnih znanosti i medicine. Znano je da je bio jedan od prvih teoloških pisaca u Hrvata (poznate su njegove rasprave o pitanju krštavanja slika i drugim oblicima praznovjerja iz 1320. godine te o materijalnim dobrima Krista i njegovih učenika, napisane 1321./22.) Manje je možda široj javnosti znan i njegov politički angažman, ako iz njega izuzmemo visoke crkvene dužnosti koje su u ono doba na neki način bile u rangu političkih. Kao odlučan branitelj interesa hrvatskoga naroda, Kažotić nije mogao u vrijeme dolaska Anžuvinaca na vlast mirno gledati kako kralj Karlo Robert od početka provodi apsolutističku politiku, koja je bila na štetu hrvatskoga naroda.
Pružajući otpor takvoj svjetovnoj vlasti Kažotić je pokušao u Avignonu, koji je tada bio papinsko sjedište, potražiti zaštitu ne samo za prava Crkve, već ponajprije za sve obespravljene. Ali, to ga je koštalo biskupskog položaja u Zagrebu. Kralj mu je, naime, onemogućio povratak u Zagreb pa ga je papa Ivan XXII. premjestio 1322. u apulski grad Luceru, gdje je bio biskupom do smrti.
Trogirski dominikanac (stupio u red 1277./78.) i zagrebački biskup Augustin Kažotić neumorno se zauzimao za sve koji su zbog siromaštva ili skromnijeg društvenog podrijetla i položaja bili izvrgnuti samovolji moćnika. Stoga je pomagao sirotinji, ispravljao socijalne nepravde, srčano se borio za jednakost, prosvjećivao neuke, liječio bolesne. Bio je prožet istinskom duhovnošću. Bio je, zapravo, onim duhovnim vrelom za kojim je žudio i onodobni Zagreb koji je svome biskupu darovao legendu snažnih simbola. Pa iako je Augustin Trogiranin, kako to zapisaše njegov portretist iz Trevisa – talijanski slikar trecenta Tommaso iz Modene, bio »ogledalo čistoće i škola kreposti«.


31 kol 2010 21:18
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
Post Re: Svetište bl.Augustina Kažotića u Trogiru
Bl. Augustin Kažotić u povijesnim zbivanjima Marijan Biškup OP

Kronološki pregled


Oko 1277./1278. – Augustin stupa u dominikanski red.
Oko 1260. – Rođen u Trogiru Augustin Kažotić.
28. listopada 1286. – Oporuka Trogiranke Stane Saladini, koja ostavlja pedeset zlatnika za knjige svom unuku Augustinu iz Reda braće propovjednika”.
1286. – Augustin putuje iz Rima u Pariz. Na obali rijeke Ticino u blizini Pavije bio je napadnut i ranjen.
1287. - Augustin dolazi u Pariz na viši teološki studij.
Od 1291. do 12/93. – Augustin podučava i propovijeda u Francuskoj, Italiji, Hrvatskoj, Bosni, Dalmaciji ...
1301. - Augustin u “diplomatskoj službi” Svete Stolice prati kardinala Boccasinija koji kao prigodni papin legat (legatus a latere) predvodi poslanstvo u Hrvatsku i Ugarsku.
9. prosinca 1303. - Papa Benedikt XI. imenuje Augustina zagrebačkim biskupom.
1305. - Biskup Kažotić sastavlja darovnicu u Ivaniću. U nadbiskupskom arhivu sačuvana je ta izvorna isprava. Na ispravi se nalazi velik viseći biskupov pečat s grbom. To je i najstariji sačuvani pečat nekoga zagrebačkog biskupa.
1307. - Biskup Kažotić održava prvu biskupsku sinodu.
12. kolovoza 1308. – Papa Klement V. poziva biskupa Kažotića na opći crkveni sabor u Vienni (Francuska).
29. rujna 1308. – Biskup Kažotić prosvjeduje protiv grofova Babonića koji su nepravedno prisvojili Medvedgrad.
1311. - 1312. – Biskup Kažotić prisustvuje općem crkvenom saboru u Vienni.
1314. – Biskup Kažotić održava drugu biskupsku sinodu.
1317. – Arnold Bamberški posvećuje biskupu Kažotiću svoj Regimen sanitatis (Upute za očuvanje zdravlja).
1318. – Biskup Kažitić održava treću biskupsku sinodu.
1318. – Biskup Kažotić kao zastupnik ugarsko-hrvatskog episkopata odlazi k papi u Avignon.
1. listopada 1319. – Papa Ivan XXII. piše ugarsko-hrvatskom kralju Karlu Robertu i zagovara biskupa Kažotića.
1320. – U Avignonu nastaje Kažotićev teološki spis O pitanjima krštavanja slika i drugim oblicima praznovjerja.
1321.-1322. – Nastaje Kažotićev traktat O materijalnim dobrima Krista i njegovih učenika (sačuvan je u 4 rukopisa).
21. kolovoza 1322. – Papa Ivan XXII. imenuje Augustina Kažotića biskupom u južnotalijanskom gradu Luceri.
8. listopada 1322. – “Kroz Paviju je prošao vrlo svet muž brat Augustin, dominikanac, premješten sa zagrebačke na lucersku biskupiju” (Opicinuis de Canistris).
1323. – Osvetoljubivi Saracen napada i ranjava biskupa Kažotića.
3. kolovoza 1323. – Augustin umire u Luceri. Sahranjen je u samostanskoj crkvi sv. Dominika u kapeli sv. Petra mučenika.


31 kol 2010 21:20
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
Post Re: Svetište bl.Augustina Kažotića u Trogiru
1324. -1325. – U rukopisnom misalu zagrebačke katedrale upisan je obrazac mise u čast bl. Augustinu: “kad bude proglašen svetim”.
20. listopada 1325. – Vojvoda kalabrijski i potkralj napuljski Karlo upućuje molbu papi Ivanu XXII. da započne kanonski postupak za proglašenje svetim Augustina Kažotića, nedavno preminuloga lucerskog biskupa.
1334. – Ivan arhiđakon Gorički u statutima Kaptola iz 1334. piše o rukopisnoj ostavštini Augustina Kažotića.
1336.-1350. – Nastaju najstarije sačuvane slike bl. Augustina Kažotića (Firenza, Treviso).
1373. – Biskup Trogirski Nikola Kažotić, blaženikov nećak, u spomen bl. Augustinu postavlja sliku i natpis (timpanon) nad glavnim vratima crkve sv. Dominika u Trogiru.
28. travnja 1503. – Ferdinand Katolički, kralj Kastilje – nakon pobjede kod Konsalva - prolazeći s kraljevskom pratnjom preko Lucere na hodočašće sv. Mihaelu Arkanđelu u Garganu, posjetio je taj grad i pokloni se grobu biskupa Augustina Kažotića.
1576. – Darovima lucerske plemićke obitelji d’Auria i njihovih rođaka u lucerskoj crkvi sv. Dominika, s desne strane velikog oltara, sagrađena je kapela bl. Augustina Kažotića
1585. – Posmrtni ostaci Augustina Kažotića, u prisutnosti Siksta Fabria, vrhovnog učitelja (generala) dominikanskoga reda, preneseni su u spomenutu novosagrađenu blaženikovu kapelu.
1608. – Vrhovni zbor dominikanskoga reda traži od magistra teologije br. Augustina Kažotića da svojim autoritetom poradi kod pape da bl. Augustin Kažotić iz Trogira bude proglašen svetim jer se njegov blagdan, po papinskom dopuštenju, slavi u Luceri.
1637. – Ferrarius piše o časoslovu sastavljenom u čast bl. Augustinu i kaže da je taj časoslov “vrlo star”.
1644. – Vrhovna skupština dominikanskoga reda odobrava Dalmatinskoj dominikanskoj provinciji moliti časoslov bl. Augustina Kažotića.
17. kolovoza 1668. – Poglavarstvo grada Lucere proglašava bl. Augustina Kažotića zaštitnikom grada.
Prije 9. rujna 1674. – Lucerski dominikanci pišu generalu reda o izgubljenoj buli proglašenja svetim brata Augustina Kažotića.
11. listopada 1692. – Beneventski nadbiskup, kard. Vinko Marija Orsini, kasniji papa Benedikt XIII. (1724.-1730.), darovao je zagrebačkom biskupu Aleksandru Ignaciju Mikuliću humeral-naramenik bl. Augustina Kažotića. Humeral je iz Rima donio Leopold Karlo Kolonić, kaločki nadbiskup, kasnije kardinal i ostrogonski nadbiskup.
23 siječnja 1694. - Biskup Mikulić je spomenuti humeral iz Kaloče osobno donio u Zagreb, dao za nj izraditi moćnik s poprsjem Augustina Kažotića i natpisom “Sacrum humerale beati Augustini episcopi Zagrabiensis”. Ta se relikvija svake godine 3. kolovoza izlagala u zagrebačkoj prvostolnici i pjevala se sekvenca na čast našem blaženiku.
9. lipnja 1696. – Sveta Stolica, pismom koje je potpisao kardinal Petrucci – od Svetog Oca imenovan postulatorom procesa - naredila je biskupskoj kuriji u Luceri da provede izvide glede proglašenja blaženim i svetim Augustina Kažotića i da, sukladno uputama, nastavi s tim postupkom.
28. rujna 1696. – Kardinal Alberano Cybo, dekan Svetog kolegija i prefekt Svetog zbora obreda, uputio je lucerskom biskupu Dominiku Morelliju pismo kojim ga oponomućuje da provede postupak o drevnom štovanju sluge Božjega Augustina Kažotića.
20. lipnja 1697. – Lucerski biskup Dominik Morelli imenuje crkveni sud za provedbu postupka o beatifikaciji i kanonizaciji, a sam je kao papin izaslanik predsjedao tom postupku.
14. listopada 1698. – Završen je biskupijski kanonski postupak za Kažotićevu beatifikaciju.
19. lipnja 1700. – Papa Inocent XII. odobrava javno štovanje Augustina Kažotića.


31 kol 2010 21:21
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
Post Re: Svetište bl.Augustina Kažotića u Trogiru
19.listopada 1701. – Biskupijama Zagreba i Lucere i dominikanskom redu dano je dopuštenje da mogu slaviti blagdan blaženog Augustina 3. kolovoza.
4. travnja 1702. – Papa Klement XI. posebnom bulom proglašava Augustina Kažotića blaženim.
Biskup Martin Brajković (1703.-1708.) uveo je u zagrebačku biskupiju časoslov na čast bl. Augustina Kažotića i uspostavio njegov blagdan, odredivši da se svetkuje 3. kolovoza.
1747. – U zagrebačkoj katedrali smještene su dvije slike i podignut Blaženikov kip, a kasnije i oltar.
1747. – Krčelić piše Blaženikov životopis “Življenje blaženoga Gazotti Auguština zagrebačkoga biskupa”.
1750. – Podignut oltar u čast blaženika u župnoj crkvi Biškupec kod Varaždina.
1751. – U Beču je tiskan opširan latinski glazbeni priručnik zagrebačke katedrale naslovljen Cantuale processionum s posvetom zagrebačke stolne crkve Augustinu Kažotiću, što nas upućuje na Kažotićevu glazbenu djelatnost u vrijeme njegova upravljanja zagrebačkom biskupijom.
22. studenoga 1812. – Blaženikovo tijelo preneseno iz dominikanske crkve u lucersku katedralu, gdje se i danas nalazi.
1818. - Novosagrađena župna crkva u Lupoglavu, u koju je prenesen blaženikov oltar iz zagrebačke katedrale, posvećena je bl. Augustinu Kažotiću.
1823. – Zagrebački biskup Maksimilijan Josip Vrhovac dao je na blaženikovu
zdencu - koji se nalazio u Vlaškoj ulici 23, sada je smješten u Muzeju grada Zagreba, Opatička 20 - izraditi nov obrub i natpis koji u hrvatskom glasi: “Crpite vodu u veselju iz vrela Spasitelja, koju je blaženi Augustin Kažotić, biskup zagrebački, isprosio molitvom od Boga. M. V. I. E. S.”
11. prosinca 1852. – Zagrebačka biskupija uzdignuta je na stupanj nadbiskupije.
1923. - Ivan Vuletin objavljuje Život Bl. Augustina Kažotića biskupa Zagrebačkoga i Lucerskoga, rodom Trogiranina, Reda Sv. Dominika, Šibenik 1923.
1928. – Bl. Augustin Kažotić dobiva svoj trg u Zagrebu.
1937. – Lucerski biskup Josip Girolamo dao urediti nov srebrni kovčeg za blaženikovo tijelo.
1939. – Zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac sa splitskim biskupom dr Kvirinom Klementom Bonefačićem vodi hodočašće na Kažotićev grob u Luceri.
29. kolovoza 1941. – Odlukom gradske uprave Augustin Kažotić dobiva svoju ulicu u gradu Luceri.
1942. – Josip Buturac izdaje Mali životopis svetog zagrebačkog biskupa - bl. Augustina Kažotića
1944. – Dr. Dragutin Nežić u Kulturno povjesnom zborniku zagrebačke nadbiskupije objavio životopis bl. Augustina Kažotića.
1956. – Mons. Alfredo Ciampi piše životopis Il beato Agostino Kažotić O.P. – vescovo di Zagrebia e poi di Lucera.
1959. – Objavljen prijevod Ciampijeva Kažotićeva životopisa.
16. srpnja 1960. – U Hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu osnovan je promicateljski odbor za kanonizaciju Augustina Kažotića.
1961. – U Rimu objavljen Kažotićev životopis: P. S. M. BERTUCCI, Una Gemma dell'Episcopato Croato – Il B. Agostino Kazotic O. P. Vescovo di Zagabria e di Lucera (c. 1260-1323), Rim, 1961.
1961. – L. T. ROJAS objavljuje: Agustin Kazotic [životopis na španjolskom], Rim
1961. – O. T. VIDOV (prir.) objavio životopis Blaženi Augustin Kažotić, trogiranin, biskup Zagreba i Lucere, Toronto, Ont. Canada, 1961.
1961. – Svećenik Nikola Palumbo objavljuje Kažotićev životopis na talijanskom Il beato Agostino Kazotc O.P. Vescovo prima di Zagabria e dopo di Lucera (1260-1323), Lucera, 1961. (preveden na hrvatski i objavljen u Vjesniku blaženoga Augustina Kažotića, XXXIII, br. 28 (2000.), sr. 3-9.).
1962.-1963. – Mons. Pavao Butorac, dubrovački biskup, izdaje u Dubrovniku dva molitvenika u čast Augustina Kažotića: Vjenčić molitava i Božji miljenik.
1963. – Petar Grgec objavljuje romansirani blaženikov životopis pod naslovom Blaženi Augustin Kažotić i njegovo doba.
1964. – Dr. Frano Kovačević izdaje Bibliografiju bl. Augustina Kažotića.
3. kolovoza 1964. – U zagrebačkoj katedrali uređena je kapela bl. Augustina Kažotića, a oltar je posvetio pomoćni zagrebački biskup mons. Franjo Kuharić.
3. kolovoza 1966. – Kardinal Šeper blagoslovio kapelu bl. Augustina Kažotića u Zagrebu na Volovčici.
1967. – Hodočašće na Kažotićev grob predvodili kardinal Franjo Šeper i biskup Franjo Kuharić.


31 kol 2010 21:22
Profil Pošalji e-mail
VIP član
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Spol: žensko
---------
Post Re: Svetište bl.Augustina Kažotića u Trogiru
U povodu 650. obljetnice smrti blaženoga Augustina opet je bilo pod vodstvom zagrebackog nadbiskupa Franje Kuharica organizirano hodocašce u Luceru. Na koncelebriranoj svecanoj misi u Luceri, u nedjelju 19. kolovoza 1973., vjernicima je procitano zajednicko pismo zagrebackog nadbiskupa mons. Franje Kuharica i lucerskog biskupa mons. Angela Criscita Svetom Ocu, da bi se ubrzao postupak za proglašenje Augustina Kažotica svetim. Molba je sastavljena na latinskom jeziku, a vjernicima procitana u talijanskom i hrvatskom prijevodu, kako bi se i oni, po uzoru na davna kršcanska vremena, mogli pridružiti pljeskom i aklamacijom. U molbi stoji:

»Preblaženi Oce, potpisani pastiri crkava Lucerske i Zagrebacke ponizno dolaze pred Vrhovnog pastira u ime svoje i u ime svojih vjernika s toplom molbom da se udostoji unijeti u popis svetih zagrebackoga, a zatim lucerskoga biskupa blaženog Augustina Kažotica, jedinoga hrvatskoga biskupa kojeg je štovanje Sveta Stolica potvrdila.

U tako ozbiljnom trenutku, kakav je sadašnji, takav cin ocinske dobrote Kristova namjesnika prema hrvatskom narodu, koji je tijekom stoljeca bio vjeran i odan Apostolskoj stolici, bio bi namijenjen oživljavanju vjere i kršcanskog života u vjernicima Hrvatske, a biskupe hrvatskog naroda podupro bi u njihovoj tako teškoj i tegobnoj službi...

Mi, potpisani pastiri, povjeravamo Vašoj Svetosti tako znamenita pastira jedinstva i slobode Crkve da bude proslavljen pred licem cijele Crkve. Najveca bi pak radost nas i naših vjernika bila kad bi se odgovarajuca kanonizacija blaženog Augustina Kažotica izvršila u tijeku ove 650. godine po njegovoj smrti.«

To hrvatsko hodocašce u Luceru dobilo je najvišu pohvalu od samoga Pavla VI., a Papi je dalo povoda da javno uzvelica našega blaženika, istakne njegovu suvremenost, ohrabri hrvatskog primasa, hodocasnike, a preko njih i sve hrvatske vjernike.

U srijedu 22. kolovoza hrvatski su hodocasnici s ostalima iz drugih zemalja bili u generalnoj audijenciji kod Pavla VI. Za vrijeme te audijencije Papa se našim hodocasnicima posebno obratio, pošto je na pocetku audijencije svima predstavio zagrebackog nadbiskupa. Predstavio ga je ovim rijecima: »Monsinjor Kuharic je nasljednik na zagrebackoj stolici kardinala šepera, koga smo im ukrali, postavivši ga za prefekta Kongregacije za nauk vjere. Monsinjor Kuharic je osobito nasljednik kardinala Stepinca.«

Za vrijeme same audijencije Papa je hrvatskim hodocasnicima rekao ovo: »Veoma nam je drag vaš posjet. Svima vam dovikujemo našu srdacnu dobrodošlicu. Stotinu i dvadeset je tih hodocasnika, koji su došli u Italiju na celu sa svojim veoma revnim pastirom, mons. Franjom Kuharicem, a prigodom 650. obljetnice smrti bl. Augustina Kažotica. Da bi razumjeli i drugi hodocasnici i njihovi voditelji ovdje iz raznih narodnosti, isticemo da je bl. Augustin Kažotic bio biskup u Zagrebu, a poslije u Luceri, gdje i pocivaju smrtni ostaci toga blaženika, koji je bio ujedno i slava dominikanskoga reda…

Predragi svecenici i laici, privrženost koju pokazujete prema svome blaženiku, vaša vjernost koju pokazujete njegovim poukama u primjeru, pobožnost koja vas je potakla da slijedite njegove staze u Italiju, uistinu je nešto uzorno. Ta svima su nam potrebni dobri primjeri, cini koji govore srcima drugih. A vi o tome govorite. Poticemo vas ovdje pred svima da vam uvijek bude na pameti i pred ocima davni lik uzornoga, katolickoga života blaženoga Augustina Kažotica. Njegov primjer propovjednika i biskupa i danas je itekako suvremen zbog žive revnosti i zbog onoga što je pretrpio u službi Crkve te na obranu slobode te Crkve. Sve su to stvari i danas vrlo suvremene. Lik je biskupa Kažotica i danas suvremen takoder zbog njegove posebne ljubavi prema papi, Petrovoj stolici, zbog njegove pobožnosti prema Mariji. Želio je da ta pobožnost resi biskupiju u Luceri pa da se i sam taj grad nazove Marijinim gradom.

Mi vam zahvaljujemo da ste nas svojom prisutnošcu podsjetili na jednoga blaženika koji zaslužuje da bude više poznat i cašcen. On neka vam svojim zagovorom pomogne, neka vas ohrabri u kršcanskoj vjernosti i nadi. I mi cemo se njemu moliti za vas. štoviše, moramo vam reci: od nas vi niste zaboravljeni. Vi biste možda mogli i pomisliti: ta, zar Rim, koji znade toliko toga, zar na nas i pomišlja? Da, preuzvišeni, mi mislimo na vaš grad. Spominjemo se vaše domovine, mislimo na vaš narod, jer znamo što znaci biti vjeran, što znaci biti vjeran u vremenu i na mjestu što ga je Gospodin izabrao za vaš boravak u ovom razdoblju povijesti. Uz vas smo, preuzvišeni. Pratimo vas s velikim razumijevanjem za vaše teškoce, kako ste se i sami mogli uvjeriti. Osobito vas pratimo s udivljenjem zbog vaših kreposti.

Nastojte proširiti medu svoje sinove i svoj narod kršcansku tradiciju koja poštuje vaše ljude i vašu domovinu. Svakako znajte da vas Papa u poniznoj osobi koja vam ovdje govori slijedi, podržava i blagoslivlje.«


31 kol 2010 21:36
Profil Pošalji e-mail
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 11 post(ov)a ]  Stranica 1, 2  Sljedeća


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
cron