Sada je: 25 tra 2014 04:59.





Započni novu temu Odgovori  [ 1 post ] 
 Umjetno vrtno jezerce 
Autor/ica Poruka
Avatar

Pridružen/a: 23 vel 2009 00:58
Postovi: 2140
---------
Post Umjetno vrtno jezerce

Sponsored Links

slika






Nakon na****og radnog dana pravo je zadovoljstvo opustiti se uz mirise cvijeća i trava u vrtu i slušati vodu kako žubori, miješajući se s pjevom ptičica. Voda donosi živost žuborenja i dražesnom refleksijom svjetlosti stvara zrcalne slike prirode u našem vrtu. Ovo je sasvim dovoljan broj razloga da se odlučite za kreiranje male vodene oaze, a najpovoljnije vrijeme za pripremu jezera i njegovo uređenje je kasno proljeće ili ljeto.

Tehnički uvjeti za jezerce

slika

Uz malo dobre volje i vremena, vrtno jezerce možete kreirati i sami, ili taj posao prepustiti profesionalcima. Pri odabiru položaja valja voditi računa o svjetlosti i sjeni – previše sjene nije dobro jer će nedostatak svjetlosti spriječiti rast biljaka. Isto tako, ukoliko jezerce namjeravate smjestiti ispod stabla, imajte na umu da ćete u jesen imati puno posla oko skupljanja otpalog lišća koje može začepiti odvode i crpke za vodu. Također, idealno je da jezerce bude smješteno na prirodnom nagibu u vrtu. Željeni oblik možete na terenu označiti crijevom za vodu, užetom ili sličnim fleksibilnim materijalom.

Nakon toga slijedi kopanje jame – preporuka je formirati je ''sendvič-metodom'' – dubinu jezera podijeliti na tri razine: dno, srednju razinu i površinsku, močvarnu razinu. Oštre predmete poput kamenja, šljunka ili većih komada korijenja pomno odstranite kako biste izbjegli oštećenja folije koju ćete postaviti kao umjetno dno jezera. Već prilikom kopanja, razdvojite ukupnu površinu na male odjeljke – tako ćete lakše grupirati razne vrste vodenih biljaka. Tako pripremljeni zemljani dio obložite kamenom ili betonom, a nakon toga nanesite sloj vlakna koje treba prilagoditi svim razinama jezera kako bi se izbjegao nastanak rupica od zraka. Sada na vlakno dolazi postavljanje folije koju dobro utisnite u podlogu.

Pomoću kamenja ili drvenih klinova pričvrstite foliju za stazicu oko ruba jezera i preko ruba navucite višak folije koji ćete prekriti zemljom. Vaše jezerce sada je spremno za navodnjavanje, a s navodnjavanjem svake razine jezera ide i sadnja odgovarajućih biljaka. Kako bi se izbjegla stagnacija vode i osigurao njen nesmetan protok i pročišćavanje, od tehničkih pomagala bit će vam potrebne crpke, a ukoliko se odlučite i za podvodne podstanare (ribice, kornjače), svakako nabavite i filtar za zrak.

Biljke u jezeru i oko njega

Bilje u vodenoj oazi osim estetske ima i sasvim praktičnu ulogu: svojom sjenom smanjuje rast podvodnih algi i stvara kisik potreban za ekološku ravnotežu. Posadite ga u posudicama kako biste izbjegli nekontrolirano širenje i gušenje jezera. Okoliš jezerca ukrasite efektnim kamenjem, šljunkom i kopnenim cvijećem koje će se svojim stilom uklopiti i u vodeni i u kopneni dio vrta. Biljke za vodenu oazu možemo podijeliti na nekoliko skupina.

Biljke čistači vode – vodena kuga (Lagarosiphon major – Elodea crispa) i krocanj (Myriophyllum). Duboko su uronjene i brzo rastu, što pomaže čišćenju vode i obogaćivanju kisikom. Bez njih bi za sunčana vremena alge mogle prekriti jezero u roku samo nekoliko dana. Ove biljke hrane se rastopljenim mineralnim solima – time uzimaju hranu algama i tako sprečavaju njihovo širenje. Planirate li u jezercu držati ribe, biljke čistači su potrebni za rast i razvoj ribnjaka.



Biljke za duboku vodu – njih sadimo u najdublji dio jezera, i do 1 metra dubine. U tu najbrojniju skupinu pripadaju biljke iz roda Aponogeton i Orontium, a posebno su lijepi lopoči i lotusi.

Lotos pripada porodici lopočovki (Nymphaceae). Vodena je trajnica čiji se cvjetovi i listovi uzdižu iznad vode. U prirodi raste u plitkim i toplim jezerima ili rukavcima rijeka s vrlo sporim tokom. Njegov podanak ukorijenjen je u muljevitom tlu, a duga stabljika raste kroz vodu u zrak. Dio listova pretvara se tijekom rasta u predivne mirisne cvjetove kružnog oblika.

Biljke koje plutaju – svojim plutajućim listovima sprečavaju prolaz sunčevim zrakama i time usporavaju razvoj algi. Ipak, ne treba pretjerivati i dopustiti da prekriju veću površinu vode jer bi mogle ugušiti razvoj ostalih korisnih biljaka. Glavni predstavnici su vodeni orašac (Trapa natans) i vodena paprat (Azolla caroliniana).

Biljke za plitku vodu – rastu na dubini 8-20 cm. Uglavnom su atraktivnog izgleda (npr. japanska močvarna perunika, koja ima listove sa zelenim i bež prugama i cvijet boje lavande). Vodena metvica (Mentha aquatica) i potočna čestoslavica (Veronica beccabunga) imaju i funkciju čišćenja vode.

Biljke za vlažno tlo – uspijevaju na vlažnim tlima i zbog toga su najpogodnije za područja koja okružuju jezerca i potočiće. U tu skupinu pripadaju mnoge zeljaste trajnice, kao što su astilbe (Astilbe), jezernjače (Ligularia) i tibetanski jaglac (Primula florindae).

Uskladite jezerce sa stilom kuće



Izgled vodene oaze nužno je uskladiti s ostalim elementima u vrtu, kao i s općim izgledom prostora u kojem živite. Tradicionalnim kućama i okućnicama odgovarat će jezerca koja svojim izgledom podsjećaju na prirodno jezero – nepravilnog su oblika, a prevladava šarenilo boja raznovrsnih biljaka. U moderne vrtove idealno će se uklopiti japanski stil – malo jezerce, fontana ili potočić jednostavne forme i oblika, s tek ponekom vodenom biljkom – bambusom ili lotusom, a uz njih će se u vrtu nadovezati japanski javor ili drvo japanske trešnje. Mahovina će ovom jezercu dati posebnu mekoću i profinjenost.

Talijanski vodeni vrtovi zahtijevaju veliku površinu i zato će svoje idealno mjesto naći uz velike elegantne vile. Geometrijskih su oblika, jasno definiranih rubova iznad zemljine površine. Predivni su i raskošni, no zahtijevaju stalnu brigu.



Ukoliko ste ograničeni prostorom, a ipak želite u vrtu (ili čak na balkonu ili terasi) imati vodeni svijet, odlično je rješenje umjetni izvor – to može biti i jednostavan kameni oblik, zanimljiva apstraktna skulptura ili obična stilizirana cijev iz koje će voda teći u posebnu kamenu teglu.

U zadnje vrijeme u modu se ponovno vraćaju bunari, prirodni izvori pitke vode. Smještaju se obično uz stazu, kako bi bili lakše dostupni.


18 kol 2009 23:02
Profil Pošalji e-mail
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 1 post ] 


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
cron