Sada je: 23 lis 2019 14:59.





Započni novu temu Odgovori  [ 6 post(ov)a ] 
 Vučedolska golubica 
Autor/ica Poruka
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Post Vučedolska golubica

Sponsored Links

Na arheološkom nalazištu Vučedol-Gradac smještenom uz rijeku Dunav otkrivena je 1938. g. dobro očuvana figura golubice i nazvana prema mjestu otkrića Vučedolska golubica.

Vučedolska kultura postojala je u istočnoj Slavoniji u razdoblju između 3000 i 2200 godine prije Krista, u vrijeme kad je Mezopotamska kultura otkrivala pismo. Ova je stara europska kultura doživjela vrhunac šireći svoj utjecaj cijelom istočnom i srednjom Europom dok je zapadnom Europom vladala megalitička kultura.

Figura Vučedolske golubice izniman je primjer umjetničkog nadahnuća i vjerski simbol stila, kulture i nove europske civilizacije u usponu.

Vučedolska golubica je zapravo 19,5 cm visoka ritualna posuda izrađena od pečene gline. Tri dvostruka simbola sjekire i orglica urezani su na vratu, neobične šare prekrivaju krila i grudni koš, a na stražnjem dijelu glave ističe se neuobičajena krijesta.

Oblik krijeste i precizno urezane šare na krilima i grudnom košu upućuju na činjenicu da se radi o rasnom domaćem golubu koji se uzgajao u Europi prije 4500 godina.

Ovo također dokazuje da se ljudi bave uzgojem golubova mnogo duže nego što se to mislilo. Štoviše, Vučedolska golubica najstarija je figura golubice dosad otkrivena u Europi.

Ova saznanja nameću i neka nova pitanja o podrijetlu domaćeg goluba. Je li spiljski golub mogući predak domaćeg goluba otkrivenog u Panonskoj nizini? Postoji li ikakva veza sa starim Sumerskim golubom, pretkom Ilirskog goluba koji se još uvijek uzgaja na ovom području?

Usporedbe krijeste u Vučedolske golubice i Ilirskog goluba pokazuju izvjesne sličnosti. Moguće je da je Sumerski golub došao u Europu prije velikih migracija ljudi. U svakom slučaju, nužna su daljna istraživanja na ovom području.


06 ruj 2010 17:28
Profil Pošalji e-mail
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Post Re: Vučedolska golubica
slika

Replika Vučedolske golubice

"Vučedolska golubica" je arheološka iskopina iz doba vučedolske kulture koja je ispunila vrijeme od 2800g. prije Krista do 2400 g. prije Krista.
Vučedolska kultura je ponikla na području istočne Slavonije i Srijema, s glavnim nalazištima u Vučedolu, Sarvašu i Vinkovcima, a proširila se na široka europska područja. Pronađene iskopine, osobito keramika iz tog vremena ističe se ljepotom oblika i ornamentike , među kojima pozornost plijeni posuda u obliku ptice za koju je uvriježen naziv "Vučedolska golubica". Pronađena je tijekom arheoloških iskapanja 1938 g. u Vučedolu kraj Vukovara. Postoji samo jedan originalni primjerak i čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Originalna keramička golubica visoka je 19,7 cm.
Replike Vučedolske golubice od gipsa danas se prodaju u Hrvatskoj kao Hrvatski suvenir.

Sponsored links



06 ruj 2010 17:37
Profil Pošalji e-mail
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Post Re: Vučedolska golubica
Vučedolska golubica je jarebica

Među brojnim vrstama keramičkih posuda s Vučedola na kojima se očitavaju preklapanja, primjerice, kostolačke i vučedolske kulture, uspjelo se izdvojiti one najranije vučedolske kulture nastale između 3023. i 2772. godine (Jacqueline Balen).
Kao jedan od najzanimljivijih prapovijesnih lokaliteta, Vučedol je znanstvenicima uvijek nametao brojna pitanja. Jedno od ključnih bilo je pitanje apsolutne datacije ustanovljene najnovijim kalibriranom radiokarbonskom metodom koja vučedolsku kulturu granično određuje između 3000. i 2400. godine prije Krista. Istraživači su uspjeli rekonstruirati i vučedolsku kuću (Stašo Forenbaher), bave se antropološkim analizama, izučavaju načine ukopa (unutar i izvan naselja) i žrtvovanje ljudi u kultne svrhe (znači i religijske aspekte), bave se ostološkim istraživanjima kako bi utvrdili način prehrane, izučavaju odjeću i drugo (o temama je izvijestila Mirela Dalić). Temeljem povijesti istraživanja vučedolskog lokaliteta, koja će slijediti i nova predloženo je i uređivanje te zone kao svjetski atraktivnog arheološkog parka (Ružica Marić).
U novim istraživanjima šireg podunavskog kulturnog prostora, kako se pokazalo, moći će se odnosno morati koristiti i suvremene satelitske snimke koje nevjerojatno precizno otkrivaju neobične konfiguracije terena što ukazuju na još nepronađene arheološke lokalitete (Juraj Belaj, Bartul Šiljeg).
Uz takve nove metode treba pribrojiti i naoko klasična osteološka istraživanja suvremenim tehnologijama (grupa stručnjaka Veterinarsrkog fakulteta u Zagrebu), koja omogućuju i precizne kronološke tablice.
Kronološki slijed kultura kasnog eneolitika u južnopanonskim višeslojnim naseljima sličan je i u okolnim prostorima pa i u Karpatskoj kotlini, ali se pred sam kraj tog razdoblja javljaju lakune (praznine) koje se pokušavaju riješiti bypassom - povezivanjem kostolačke s ranobrončanim kulturama što je pogrešno. Stoga nalaze između tih kultura treba promatrati kao zasebne cjeline u tom kronološkom lancu i kulturno-povijesnoj interpretaciji kasnog eneolitika (Želimir Brnić, Prag).
Uz Vučedol, dakako i Vukovar je u središtu pozornosti znanstvenika, također i arheologa, jer su njegovi tragovi kroz povijest često brisani raznim rušenjima. Stoga je više riječi bilo o njegovoj srednjovjekovnoj fazi (Mirjana Matijević-Sokol) kad se formira kao naselje, grad i kad je njegovim imenom označena Vukovska županija (1220. godine). Slobodnim kraljevskim gradom postao je za Hercega Kolomana 1231. No, kao ranosrednjevjekovno gradište opasano palisadama spominje se već 900. godine. To je bila prva od pet ustanovljenih utvrda što su se kroz povijest u raznim fazama podizale na prostoru današnjega, opet srušenog grada (Zlatko Karač), unutar kojega su (Lijeva Bara) kao i na nekim drugim podunavskim lokalitetima pronađena rodovska groblja na redove bjelobrdske kulture koja još nije dovoljno istražena (Željko Tomičić) . U tom razorenom gradu, međutim, radovi na obnovi pojedinih objekata donose nova otkrića. Tako je u lošim temeljima vukovarske Gimnazije otkriven grobni nalaz (četiri osobe) s prilozima (sječiva, školjke, keramika) koji pripada najstarijoj neolitičkoj kulturi - starčevaćkoj.
Vesna Kusin


Zadnja izmjena: ; 14 stu 2010 14:58; ukupno mijenjano 3 put/a.

14 stu 2010 14:49
Profil Pošalji e-mail
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Post Re: Vučedolska golubica
Vučedolska golubica je jarebica

Međunarodni znanstveni skup »Vukovar i istočna Hrvatska u svjetlu arheoloških istraživanja« / Vučedolsku kulturu obilježila je metalurgija / Stanovnici Vučedola poznavali su astrologiju i znali su računati vrijeme / Novi nalaz starčevaćke kulture u vukovarskoj Gimnaziji
VUKOVAR, 30. rujna - Premda su istraživanja Vučedola na lesnim zaravnima uzdignutim uz desne obale Dunava prekinuta Domovinskim ratom, vučedolska je kultura okosnica četverodnevnoga međunarodnoga znanstvenog skupa »Vukovar i istočna Hrvatska u svjetlu arheoloških istraživanja«, koji su u Vukovaru zajednički organizirali Hrvatsko arheološko društvo i Gradski muzej Vukovar.
Prvi je to kongres, s oko 150 sudionika iz Hrvatske, Mađarske, Češke, Italije, Velike Britanije i Slovenije, koji Vukovaru vraća i onaj nužan segment kulturno-povijesnoga i znanstveno-spoznajnog propitivanja i potvrđivanja značaja grada izraslog na lokalitetu što je bio nastanjen već 3000 godina prije Krista. Stoga je taj simpozij potvrda vraćanja Vukovara u, ratom prekinuti, kontinuitet normalnog življenja što nagovješta nova sustavna iskapanja Vučedola na kojem je u proteklih sto godina istraženo nešto manje od deset posto terena.
Unatoč prekidu rada na tom lokalitetu, ime kojega je odredilo jednu od najznačajnijih europskih eneolitskih kultura - vučedolsku, znanstvenici su nastavili proučavanja ranije iskopanih i dokumentiranih nalaza te došli do mnogih novih spoznaja. Stoga ovaj simpozij daje rekapitulaciju prijašnjih znanja o vučedolskoj kulturi, ali i otkriva nove pojedinosti koje govore o civilizacijskoj razini te kulture koja početno nije očekivana u toj mjeri.
Vučedol kao susretište različitih kultura, ranije starčevaćke, na koju se nadovezuju lasinjska, badenska, kostolačka te vučedolska, i danas još ostavlja pitanja međuutjecaja i preklapanja. No sigurno je da vučedolska kultura, nastala nakon velikih seoba stepskih naroda s istoka u prostor Karpatske kotline te potom nešto prije 3000. godine prije Krista, za trajanja najtoplijeg postglacijalnog doba prema jugu. Stepski nomadi su na prostorima lesnih zaravni uz Dunav, tu na Vučedolu, do kojeg su došli kolima s četiri kotača, našli slične uvjete života te se zadržali i postupno širili.
Na Vučedolu su otkrivene njihove zbijene kuće koje govore o kulturi stanovanja (o namještaju svjedoče pronađeni glineni modeli). Brojne cilindrične jame što su bile podrumima kuća i služile kao ostave pretvorene su u otpadne jame koje su mogle služiti i kao grobovi. Upravo u njima nađeno je mnogo keramičkih posuda, ukopanih skeleta i grobnih priloga koji postupno otkrivaju tajne vučedolske kulture. Jedno od najnovijih otkrića, temeljem ranijih nalaza, ali i dugogodišnjih znanstvenih propitivanja, jest i dešifriranje ukrasa (Aleksandar Durman) na jednoj od grobnih vučedolskih terina, koji upućuju prikazom konjukcija Marsa i Venere u plejadama, u astrološka znanja, a naznakom sedam sunaca kao znakova Oriona u začetke kalendara.
Naime, 2800. godine prije Krista Orion je zapadao za obzor 21. ožujka tj. u proljetni ekvinocij koji je označavao početak mjerenja vremena svih starih kalendara.
Za mnoge će svakako biti začuđujuća činjenica da je slavna vučedolska golubica zapravo jarebica (simbol Hefesta) koja se direktno dovodi u svezu s metalurgijom kao jednim od najvažnijih dostignuća vučedolske kulture.
Prvi put iznesen taj podatak (Marina Miličević-Bradač) dopunjuje se znanstvenicima poznatim podatkom da je riječ o boci, otvor koje je na vrhu glave, a služila je u kultne svrhe.
Kao takva dovodi se u svezu s »Megaronom ljevača bakra« nađenom u istoj razini iskopa, jer su onodobni metalurzi imali posebnu moć koja proizlazi iz sakralne sfere tajnog znanja.
Vučedolske kupe (posude) na nozi, koje dobivaju specifična obilježja u vučedolskoj kulturi, što ih karakterizira obla ili križna noga te urez s motivima trokuta i šahovnice, također su korištene u kultne svrhe (Bojana Dimitrijević) i to u ritualu pokopa mrtvaca. Križ se tu pojavljuje kao solarna simbolika koju nasljeđuju i kasnije kulture.
Vesna Kusin


14 stu 2010 14:54
Profil Pošalji e-mail
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
Post Re: Vučedolska golubica
Kultovi i vjerovanje

Važnu ulogu u životu pripadnika Vučedolske kulture, je imao kult štovanja kovača, poglavito kovača bakra. Njegova kuća je redovito bila smještena u sredini naselja, a vjerovalo se da ima posebne moći jer može iz zemlje izvaditi prašinu i od toga napraviti različite oblike. Vjerovalo se da imaju i mogućnost utjecaj na prolazak vremena te da su utjecali na godišnja doba.

Kultura je prakticirala i ljudske žrtve. U jednoj grobnici pronađena su tijela koja su žrtvovana najvjerojatnije zbog kultnog prolaska Marsa i Venere, koji su bili najvažniji planeti te su imali svoje štovatelje, kroz Plejade, što nam govori da su Vučedolani promatrali nebo i bili upoznati s promjenama na njemu. Pronađena su i tijela koja su na svojim glavama imala blaga udubljenja, za koja se pretpostavlja da su nastala ritualnim izlijevanjem tekućeg bakra na glavu žrtve.


14 stu 2010 15:02
Profil Pošalji e-mail
Avatar

Pridružen/a: 09 kol 2009 11:14
Postovi: 1441
---------
Post Re: Vučedolska golubica
Vučedolska kultura

U vremenu između 3000. i 2500. pr. Kr. desnu je dunavsku obalu, krajnji istok Hrvatske, zaposjela indoeuropska populacija koju znamo pod imenom vučedolska kultura.

Vučedolska kultura jest najdojmljiviji europski odgovor na najveći povijesni civilizacijski skok koji počinje s 3000. godinom prije Krista s pojavom prvoga pisma i ustrojstvom država. Istodobna je Sumeranima u Mezopotamiji, Starom carstvu u Egiptu ("Doba piramida") i ranoj Troji (I i II). Svoj je visoki standard isprva ostvarivala gospodarstvom vezanim za stočarstvo, a od klasične faze metalurgijom bakra oslonjenom na revolucionarni tehnološki proces lijevanja u dvodijelne keramičke kalupe - prvo serijsko lijevanje. Kultura je potom proizvela i prvu svjetsku broncu.

Potreba za rudištima bakra rezultirala je ekspanzijom vučedolske kulture iz matične Slavonije u široki prostor središnje i jugoistočne Europe.

Zajednica se i društveno raslojila, na što nam ukazuju bogati kneževski grobovi sa zlatnim prilozima. Visoki dnevni standard pokazuje se u kuhinji (najširi spektar posuđa), odjeći i obući (tkalački stan, odjeća koja se može rekonstruirati prema idoloplastici i brojni keramički modeli obuće). Za široku religijsku praksu važna su i ritualna keramička pomagala - poput ptice, sedlastih žrtvenika itd.

Vučedolsko poimanje svijeta iskazano je na njihovim posudama - najstarijim europskim ideogramima. Svi ukrasi na njima nose nebesku simboliku, a može se iščitati različit prikaz obzora iznad Voda na kojima pliva Zemlja, dnevno rađanje Sunca, planeti Venera i Mars te karakteristična zviježđa na noćnom nebu.

Keramička posuda iz Vinkovaca, nastala oko godine 2600. prije Krista, prikazuje astralni kalendar vučedolske kulture. To je prvi europski kalendar prema kojemu godina počinje u sumrak prvoga dana proljeća, kada dominantno zimsko zviježđe Orion potone za obzor na više mjeseci te ga simbolički zamijeni Sunce. Kalendar obilježavaju četiri horizontalna pojasa, koji odgovaraju godišnjim dobima, a u kojima se, uz Orion, izmjenjuju zviježđa: Plejade (Vlašići), Kasiopeja (ljetni i zimski prikaz), Labud, Blizanci i Ribe (s Pegazom). Uz kalendar se nalazila i kadionica. Ova je posuda svojevrsna korekcija kalendara, jer njezin ukras pokazuje da Vučedolac zna da je ciklus od 5 Venerinih (584x5) jednak broju dana 8 Zemljinih obilazaka oko Sunca (365x8). Kalendar se tako mogao provjeriti u zviježđu Plejada u koje Venera nakratko uđe točno svakih osam godina.

(izvor: iz postava izložbe)

Sponsored links



14 stu 2010 15:05
Profil Pošalji e-mail
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 6 post(ov)a ] 


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
cron